Najveća kriza tek nas čeka: BDP će pasti 20 posto?

Pandemija COVID-19 svjetska je kriza za javnozdravstvene sustave, a mjere uvedene u svrhu sprječavanja širenja virusa bez presedana su u suvremenoj povijesti i imaju značajne ekonomske posljedice za potrošače, gospodarstvo i ekonomiju u cijelosti.

Zbog epidemije koronavirusa i Hrvatska će u ovoj godini zabilježiti pad ekonomske aktivnosti.

Usporavanje hrvatskog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilo je bitno blaže nego u najvećem dijelu Europe i svijeta. Bruto domaći proizvod u periodu od siječnja do kraja ožujka pao je 1,2% u odnosu na prethodni kvartal, ali je kretanje ekonomije bilo pozitivno (0,4%) ako se uspoređuje s istim razdobljem prošle godine. Pozitivne stope rasta na godišnjoj razini, prema dosad objavljenim podacima, zadržalo je samo osam europskih ekonomija, no najjači poput Njemačke, Italije i Francuske nisu među njima jer se na njih snažno prelilo zatvaranje Kine, prenosi Večernji list.

> Što je BDP i kako će njegov pad utjecati na Hrvate?

Trgovina u travnju pala 25 posto

“Zemlje koje imaju snažnu industriju poput Njemačke, Slovačke ili Češke sad su prošle lošije, ali one će oporaviti brže od zemalja koje su oslonjene na turizam. U tom industrijskom lancu opskrbe mi smo pri kraju pa kod nas udari dođu kasnije. Pad je polagan, ali rekao bih stabilan. Glavni udar nas tek čeka”, komentira analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić.

Prognoze za razdoblje od travnja do kraja lipnja su loše i prema njima Hrvatska treba računati s padom BDP-a na kvartalnoj razini većim od 20 posto! Prvi podaci za mjesec travanj potvrđuju smanjenje industrijske proizvodnje za 11% i prometa u trgovini na malo za 25%. Svibanj i lipanj mogli bi biti nešto povoljniji s obzirom na to da je glavnina udara koji dolazi od karantene koncentrirana na drugi dio ožujka i travanj, no i na naš će se robni izvoz preliti posljedice blokada u cijelom svijetu zbog kojih je primjerice američko gospodarstvo u prvom tromjesečju palo pet posto iako su se prvi ozbiljniji problemi s koronom u SAD-u pojavili u travnju.

Kina se nakon gotovo desetpostotnog pada u prvom tromjesečju ipak oporavlja, a optimizam se, nakon dramatičnog pada prethodna dva mjeseca, od svibnja lagano vraća i u EU, iako se mnoge države suočavaju s najvećom recesijom od Drugog svjetskog rata. Podaci iz prvog hrvatskog kvartala pokazuju da je došlo do osjetnog smanjenja potrošnje kućanstava, turizma i prerađivačke industrije, dok je pozitivan doprinos došao od pojačane državne potrošnje (4,8%, najviše od 2009.), investicija te građevinskog sektora. Realna godišnja stopa rasta osobne potrošnje bila je svega 0,7% , najmanja u posljednje četiri godine. Izvoz roba blago je rastao, no značajno se smanjio turistički priljev.

“Hrvatska u drugom tromjesečju godine ostvaruje barem petinu noćenja i prihoda od turizma, dok se na treće tromjesečje, odnosno glavnu sezonu odnosi čak 70% ukupnih noćenja i prihoda”, navode analitičari RBA. Najvažnija emitivna tržišta, posebno Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija teško su zahvaćena posljednjim negativnim ekonomskim kretanjima. Slovenija je u prvom kvartalu izgubila 2,3% na godišnjoj i 4,5% BDP-a na kvartalnoj razini, Austrija 2,9%, Njemačka 2,2%, a Italija 4,7%.

“Početak oporavka vidimo tek prema kraju godine. Oporavak neće biti ni brz ni snažan s obzirom na snažan negativan utjecaj krize i na realni sektor i na očekivanja koja utječu na potrošnju i investicije. Stoga ostajemo pri procjeni da će realni rast u 2021. biti 3%”, navodi Živković-Matijević.

Europska komisija vjeruje da će oporavak, nakon pada u ovoj godini od 9%, biti brži (7,5%), a Vlada računa da će povratiti 6%.

Što je BDP?

BDP je skraćenica od bruto domaći proizvod. To je ukupna vrijednost proizvoda i usluga stvorenih unutar granica jedne zemlje u godinu dana. Prevedeno: BDP predstavlja bilo gospodarstva zemlje. Ako zemlja proizvodi, BDP raste. Zbog porasta BDP-a, rastu zaposlenost i plaće pa ljudi imaju veći dohodak i više troše. U situacijama kad BDP pada, zemlja prolazi kroz recesiju, ljudi imaju manje novca i manje troše odnosno kupuju manje proizvoda.

BDP po glavi stanovnika ili per capita je ukupan BDP zemlje podijeljen s brojem stanovnika. U Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosi oko 11 tisuća dolara, a u Njemačkoj 41 tisuću dolara. Prosječni Nijemac ima na raspolaganju više novca od Hrvata što mu omogućava i veću kvalitetu života, piše Jutarnji list.

Po procjeni Vlade, predviđen je pad BDP-a od 9,4 posto, dok bi u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 posto.

Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij je da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi. Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Posljedica svega toga bit će manji raspoloživi dohodak, pad povjerenja potrošača i manja osobna potrošnja.

“Čak i ako oporavak krene krajem trećeg tromjesečja, gubitke iz drugog i trećeg tromjesečja bit će teško nadoknaditi”, upozoravaju makroekonomisti Raiffeisena.

Neizbježan proračunski manjak i rast javnoga duga

Proljeće je više-manje izgubljeno za najveći dio ekonomije, kako hrvatske tako i svjetske, no nešto bolji rezultati mogući su u ljetnim mjesecima, pogotovo ako europske zemlje relativno usklađeno počnu popuštati mjere zaštite, što se izgleda i događa, prognozira Lider.

Predsezonu Hrvatska može zaboraviti, ali kasnije ljeto, kolovoz i rujan, mogli bi eventualno spasiti barem dio sezone, možda čak i listopad ako vrijeme bude povoljno. Jednako je izvjesno da će BDP u drugom kvartalu pasti u visokim postocima. Sve se misli sada okreću ljetu od kojeg mnogi imaju velika očekivanja.

Novonastala situacija velik je izazov i za fiskalnu politiku, budući da će se manje novca slijevati u državnu blagajnu, dok će potrošnja porasti. Stoga je, napominju u Raiffeisenu, neizbježan proračunski manjak i rast javnoga duga.