Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir ustvrdila je danas kako podatak da je iz Europske komisije na dorađeni Program ruralnog razvoja Hrvatske do 2020. godine upućeno više od 300 primjedbi znači da je za Hrvatsku izgubljena i ova godina.
“Tako se ne smije raditi”, poručila je Petir sa okruglog stola o budućnosti malih poljoprivrednih gospodarstva koji je danas održan u Hrvatskom saboru. Ona očekuje da se unutar hrvatske izvršne vlasti stvari drugačije postave.
S njenim se tvrdnjama nisu složile Biljana Borzan, također hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, ni zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol.
“Ništa za Hrvatsku nije izgubljeno, dobili smo upite za pojašnjenja, a ne packe po prstima”, tvrdi Borzan i tumači da su primjedbe normalan način komunikacije između Komisije i europskih Vlada.
I Španjol uvjerava da se radi o uobičajenom postupku, a određeni broj zemalja članica Unije imao je više komentara nego Hrvatska. Kritike su redu, ali gdje su prijedlozi za zaokret u poljoprivrednoj politici i pomoći obiteljskim i malim poljoprivrednim gospodarstvima, pitala je Španjol.
Priznala je da Ministarstvo poljoprivrede ne radi savršeno i griješi, ali ima volju pomoći malim gospodarstvima da se organiziraju i povuku dovoljno sredstava.
Ministarstvo je, pohvalila se, uvelo program za mala gospodarstva, te za mlade u poljoprivredi. Ponosni smo na mjeru “Za početnike”, tj. za mlada gospodarstva koja u prvih pet godina dobivaju potporu od oko 70.000 eura kako bi se bavili poljoprivredom, navodi zamjenica ministra.
O višestrukoj važnosti malih poljoprivrednih gospodarstava govorio je predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Czeslaw Adam Siekierski.
Mala gospodarstva su posebna vrijednost u razvoja sela, kaže Siekierski i upozorava da sve manje ljudi na selu radi u poljoprivredi, odnosno da živi od nekog drugog posla. “Više nema tradicionalne podjele na selo i grad, nego na velike gradove i ostala područja”, kaže Siekierski.
Važnim drži razviti mehanizme zaštite tih gospodarstava, spominje mogućnost izravne prodaje na gospodarstvima, pomoć u promociji i marketingu njihovih proizvoda, organiziranje u udruge, odnosno zadruge. Važno je, kaže, nagovoriti ih da zajedno djeluju, kupuju strojeve, prodaju i prerađuju.
Okrugli stol o budućnosti malih poljoprivrednih gospodarstava organizirali su saborski Odbora za poljoprivredu i osječki Poljoprivredni fakultet. Okupio je brojne sudionike – saborske i europske zastupnike, predstavnike izvršne i lokalnih vlasti, poljoprivrednih službi i institucija te lokalnih akcijskih grupa.
Opća skupština UN-a proglasila je 2014. Međunarodnom godinom obiteljskih gospodarstava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
