Dio građana pokušava doskočiti zahuktaloj inflaciji pretvarajući štednju u cigle i beton. Kupuju precijenjene stambene kvadrate u gradovima na Jadranu ili u Zagrebu. Je li to rješenje ili je suludo tako rezonirati s obzirom na to da su cijene kuća, stanova i apartmana na povijesno visokim razinama? pita se Slobodna Dalmacija.
Pogled u budućnost
– Nije rješenje. Kupovati ovako skupe, precijenjene nekretnine u gradovima u kojima će ionako život biti sve skuplji, nije najpametnije. Izlaz jest u nekretninama, ali ne onima u gradovima, i ne u stanovima ili apartmanima za iznajmljivanje – kaže poduzetnik Juroslav Buljubašić.
Ova je situacija, veli, prilika da se investira u nešto što će vrijediti dugoročno.
– A to su seoska imanja. Povratak na selo ne znači povratak u prošlost, to je naša budućnost. I sve je više ljudi koji to shvaćaju i u Hrvatskoj, pa kupuju zemljište i kuće u zaleđu gradova: u Zagori, Lici, oko Karlovca – veli Buljubašić, koji smatra da se ekonomski i svaki drugi spas krije u zelenoj energiji.
– Ako ste kupili imanje koje je samoodrživo i na kojem možete iskoristiti kišnicu, solarnu energiju, vjetar, ali i poticaje koje za obiteljska gospodarstva daje Vlada ili Europska unija, nikako nećete pogriješiti. Prvo ćete živjeti kvalitetnije, a kudikamo jeftinije nego u gradu i još će vam se takav način života subvencionirati – kaže naš sugovornik i dodaje da je kupnja poljoprivrednog zemljišta savršena prilika za zapošljavanje cijele obitelji.
– Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je, u odnosu na ovo sve drugo što smo spomenuli, i dalje relativno jeftino. Bitno je da na njemu nema nečega što bi ga na bilo koji način zagadilo, te da je kao takvo spremno za proizvodnju različitih poljoprivrednih kultura. Vrijednost takvog zemljišta samo može rasti, jer će u budućnosti većina ljudi preferirati život izvan gradova ili u njihovom samom centru. Budući da je, konkretno, centar Splita danas gotovo u cijelosti u funkciji turizma, jasno je da će život na selu biti opcija za sve veći broj ljudi koji bježe od gradske vreve i žele uživati u prirodi – ističe Buljubašić.
Rizične kriptovalute
Kakva je vrsta imanja najbolja opcija za one koji se odluče za život na selu?
– Najbolje je investirati u velika imanja do kojih se dolazi okrupnjavanjem zemljišta. Možda se na prvu ne čini da postoje takve površine koje su i pravno sređene, no ima ih, samo treba tražiti. Takvog raspoloživog zemljišta je odavde do Karlovca. Ako se na njemu proizvodi, ako se otpad pri tome reciklira i od njega stvara nova energija, ako koristite pročistače vode i generalno rečeno poštujete sva pravila zdravog života i samoodrživosti na imanju, hvatate korak s budućnošću. Neće proći puno, a na takve će se posjede dolaziti isključivo električnim automobilima. U vrijeme 5G mreže i rada online, nema rezona kupovati astronomski skupe stanove i apartmane za iznajmljivanje po gradovima – kaže Buljubašić.
Eko proizvodnja ide ruku pod ruku s turizmom.
– Život u Zagori i na otocima koji se rukovodi samoodrživošću i iskorištavanjem svih mogućnosti koje nam nudi zelena energija može biti savršen. Danas se od proizvodnje ekološke hrane i istog takvog stočarstva može dobro živjeti, pa je svaka investicija u takvu vrstu biznisa dobrodošla. Tu svakako ne možete pogriješiti. Uostalom, može li se mjeriti kvaliteta života u neboderu s onom na čistom zraku Dalmatinske zagore ili Like, na otocima? Čemu novac koji se u strahu od inflacije podiže s banaka jer su kamate na štednju niske, pretvarati u kriptovalute koje u konačnici uvijek ovise o nekom drugom, a ne o vama samima? Kupite imanje dok je to još povoljno, upravljajte njime savjesno i budite sigurni da će mu vrijednost iz dana u dan samo rasti, a da će izdaci za život na selu, u usporedbi s onima u gradu – padati – zaključuje Buljubašić.
