Zbog ovogodišnje suše prinos kukuruza manji je nego lani. Najgora je situacija u istočnoj Slavoniji gdje su prinosi između 3 i 6 tona po hektaru, dok je u Međimurju bolje – na nekim mjestima 10 tona i više, kaže ratar iz Piškorevaca i zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić za Večernji list.
Za domaće potrebe
Očekuje se tako da urod ove jeseni neće premašiti 1,2 milijuna tona, kolike su otprilike domaće potrebe. No zna li se da nam je kukuruz izvozni proizvod broj jedan kad je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i samo lani smo ga izvezli 970 tisuća tona za 208 milijuna eura, u tom sektoru, što se posebice odnosi na stočare, nadaju se da će se uz pomoć države proizvođači i otkupljivači othrvati ponudama iz drugih članica EU, te da domaći kukuruz neće ići u izvoz.
> Ružica Vukovac: Selo nam srlja u propast, a vlast provodi krivu poljoprivrednu politiku na specifičan autokratski način
> Mato Brlošić: Od Vladinih mjera ratari imaju izravnu štetu – cijena suncokreta pala je za 40 lipa
> Šteta od suše veća od milijardu kuna: Vlada tvrdi da će pomoći poljoprivrednicima
Plijesan i u soji
To više što je, kako se čuje s terena, protekla godina bila iznimno povoljna i za razvoj plijesni. I to ne samo u Hrvatskoj. Beta je ovih dana objavila kako u Srbiji otkupljivači mahom vraćaju kukuruz zbog prisutnosti aflatoksina, što znači da nije pogodan ni za prehranu stoke.
– Toga ima i u nas, a hoće li biti loše kao nekih drugih godina, ne znamo još – odgovara Brlošić, ističući kako, što je dosad nezabilježeno, imaju još većih problema s vlagom u soji, koje su prinosi također niski, od 500 kg do 2 tone po hektaru. Otkupna cijena kukuruza trenutačno je pak 2,20 kn/kg u istočnom dijelu Slavonije, kunu više nego lani, što, dodaje naš sugovornik, nije loše, ali zbog niskih prinosa ratarima ne jamči dobar financijski rezultat.
Robne zalihe
– Država bi trebala povesti brigu o kukuruzu i otkupiti određene količine u robne zalihe kako bi zaštitila stočare. S državnim bi se rezervama, bude li potrebno, moglo intervenirati na tržištu, no više se uopće ne postavlja pitanje bi li tako stočari dobili jeftiniju stočnu hranu, nego ima li je ili nema, a cijena je takva kakva jest. Ne možete zato što je hrana tako skupa prodati kravu koju ste uzgajali tri godine da počne davati mlijeko. Nadate se da će sljedeće godine hrana biti jeftinija – tvrdi Brlošić.
A i drugi inputi ratarima su rasli u nebo. – Nekad nam je za sjetvu po hektaru bilo dovoljno 2250 kuna, koliko smo tada dobivali poticaja, a doteklo bi i za sjeme, zaštitna sredstva, zakup… Za taj novac mogli smo kupiti 500 kila gnojiva, gorivo, sjeme i zaštitna sredstva za 1 ha, dok su današnje potpore u ratarstvu od 1700-1800 kuna dostatne za 200 kilograma gnojiva i ništa više – rekao je Brlošić.
Tovna junad
Nezadovoljni su i uzgajivači tovne junadi.
> ‘Krški pašnjaci’ nezadovoljni planom Ministarstva poljoprivrede: ‘Ugrožava nam se opstanak’
> Prof. Grbac: Proizvođači mlijeka, kruha i mesa trebali bi biti prvi na listi onih kojima sada valja pomoći
– Ako cijena kukuruza i cijena žive vage ostanu na sadašnjoj razini, naš će sektor raditi s izrazito velikim gubicima – rekao je uzgajivač Darko Celovec.
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da RH ne može uvoditi jednostrane zabrane izvoza kukuruza, s obzirom na to da je takva mjera zabranjena i narušava jedinstvo europskog tržišta. Stoga su uvijek upućivali domaće uzgajivače i ostale da s domaćim proizvođačima kukuruza ugovaraju dugoročnije ugovore o opskrbi. S druge strane, ističu, prethodnih smo godina imali znatnih viškova, gotovo milijun tona.
Što poručuju iz ministarstva?
Izvoz tržnog viška tada je i više nego poželjan i potreban, dok bi se u ovoj godini, koja je iznimna, svi kojima treba kukuruz trebali na vrijeme osigurati kupnjom iz domaće ponude.
– Kao pomoć u nabavi kukuruza ministarstvo je preko HBOR-a i HAMAG-a uspostavilo stimulativne kreditne linije za obrtna sredstva u poljoprivredi, s počekom do 1 godine, rokom plaćanja 5 godina i uz kamatnu stopu od 0,5% – poručuju iz Ministarstva.
Nakon isplate predujma izravnih plaćanja od 1,75 milijardi kuna, koji će biti isplaćen ranije nego posljednjih godina, u e-savjetovanje bit će upućena dva nacrta programa pomoći različitim hrvatskim sektorima koji se suočavaju s velikim rastom troškova proizvodnje uzrokovanih ratom u Ukrajini ili trpe posljedica smanjenih prinosa uslijed suše, a koji primjenjuju odgovarajuće agrookolišne prakse. Programi su ukupno vrijedni 340 milijuna kuna, piše Večernji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
