“Vlada se maćehinski odnosi prema privatnom sektoru i korist od Plana imati će samo oni koji su dobro umreženi sa strukturama”, kazao je Stjepo Bartulica, saborski zastupnik Domovinskog pokreta komentirajući prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) vrijedan 49 milijardi kuna, kojeg je Vlada usvojila u četvrtak i šalje Europskoj komisiji na završno usuglašavanje.
> Vlada usvojila prijedlog nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
> Milanović: ‘Ovo je kao kubanska kriza. Plenković je Hruščov, ja sam Kennedy’
“Kada govorimo o otpornosti možemo zaključiti da je ova Vlada jako otporna na svaku strukturnu reformu i stalno izmišlja nove razloge i izgovor zašto se ne provode reforme o kojima se godinama govori”, zaključno je upozorio Bartulica.
I ostali zastupnici saborske oporbe ponovili su kritike na prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Da bi trebalo više novca usmjeriti prema privatnim poduzetnicima slaže se i Nino Raspudić (Klub zastupnika Mosta). Ističe i da se trebalo više obratiti pozornosti na ravnopravnost spolova, povezivanje STEM-a i društvenih znanosti, te koheziju sustava socijalne skrbi.
„Nismo dobili potpunu informaciju o čemu je riječ, a ostvaruje se privid da usvojeni plan ima dodatni legitimitet jer je prošao kroz Hrvatski sabor, a to nije slučaj”, kritizirao je Raspudić način na koji je zastupnicima predstavljen NPOO.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pitao se prije nekoliko dana što Vlada skriva. Smatra da je NPOO nedovoljno transparentno predstavljen što smatra problemom jer javnost nema pravu informaciju na što će se utrošiti novac koji će Hrvatska temeljem njega dobiti iz EU. Iz Vlade odbacuju bilo kakve optužbe za netransparentnost, te ponavljaju da NPOO ne mora proći saborsku proceduru niti da ga mora potvrditi Hrvatski sabor.
Podsjetimo, Vlada Andreja Plenkovića objavila je prijedlog Nacionalnog plan oporavka i otpornosti koji je podigao puno prašine u proteklih nekoliko tjedana.
“Danas ćemo usvojiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske, gospodarski oporavak i otpornost i korištenje 47 milijardi kuna. Bude li potrebno, mi ćemo do kraja 2023. godine zatražiti zajmove u vrijednosti 27 milijardi kuna. Dokument ima više od 1100 stranica. Na gospodarstvo bi trebalo ići 54 posto plana oporavka”, kazao je Plenković.
“Na obnovu zgrada trebalo bi ići šest milijardi kuna, tu govorimo o obnovi od potresa. Na oporavak se odnosi 66 posto plana odnosi na oporavak, a 34 posto na otpornost. Gospodarski oporavak odnosi se na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno ili srednjoročno jamče gospodarski rast i očuvanje radnih mjesta. Jačanje otpornosti podrazumijeva provođenje reformi koje će institucije učiniti racionalnijim i učinkovitijim”, rekao je.
Dodao je da, kada je riječ o makroekonomskim učincima, projekcije realnog rasta BDP-a pokazuju da bi u ovoj godini trebao biti 5,2 posto, a predviđa se i rast od 6,6 posto te 41 posto u 2023. godini. ”Očekuje se da će reforme koje će se provesti dati dodatan zamah privatnom sektoru”, ustvrdio je u četvrtak Plenković.
Pročitajte dokument od 1100 stranica:
