Protiv ukidanja emisija na Trećem programu Hrvatskog radija u srijedu su reagirali članovi ocjenjivačke skupine za dodjelu nagrade za radijsko novinarstvo Hrvatskog novinarskog društva (HND) koji su nagradili dokumentarnu emisiju iz ukinutog serijala Ljubice Letinić, ali i građanska inicijativa Sloboda Trećima koja najavljuje i organiziranje “velikog prosvjeda” 14. srpnja.
U otvorenom pismu programskom vijeću HRT-a, v.d. ravnatelju Programa HRT-a i v.d. urednici Trećeg programa radija članovi ovogodišnje ocjenjivačke skupine za radijsko novinarstvo, koji su HND-ovu nagradu Marija Jurić Zagorka dodijelili Ljubici Letinić, ističu da su iznenađeni informacijama o sadržaju jesenske sheme Trećeg programa Hrvatskog radija.
“Reagiramo posebno zato što je iz tih informacija jasno da su iz budućeg programa gotovo potpuno izbačene dokumentarne radijske forme. Ove smo godine upravo zato što njeguje tu toliko dragocjenu, a u hrvatskom eteru rijetku formu nagradili izuzetnu emisiju iz dokumentarnog serijala Audio.doc “Zametnuta kartografija” kolegice Ljubice Letinić.
‘Kulturnjaci’ predvođeni Uršom Raukar nastavljaju borbu protiv Hasanbegovića
Specijalni rat protiv Hrvatske: ‘Kulturnjaci’ planski ocrnjuju Hrvatsku u stranim medijima
Radi se o profesionalno vrhunskom serijalu i stoga bismo, ne osporavajući pravo urednicima da kreiraju program u skladu sa svojim profesionalnim prosudbama, voljeli čuti argumente za tu neshvatljivu odluku”, navode u pismu.
Dodaju i da su u jesenskoj shemi izostavljene gotovo sve emisije dokumentarnog izraza te ističu da “nimalo slučajnom” ne drže “činjenicu da su dokinute baš sve emisije koje je redom potpisivala međunarodno vidljiva i priznata autorica Ljubica Letinić”.
Za autonomiju javnog servisa, posebno trećih programa javnog radija i televizije
Inicijativa Sloboda Trećima, čiji su članovi u srijedu prosvjedovali pred zagrebačkim Općinski građanskim sudom tijekom suđenja tehničkog ministra Zlatka Hasanbegovića s piscem i novinarom Antom Tomićem, izvijestila je da se okupila kako bi tražila zaštitu autonomije trećih programa javnog radija i televizije, ali i cijelog javnog medijskog servisa.
Jelena Berković iz GONG-a izjavila je da je, bez obzira na predstojeći odlazak, ova vlast ostavila teške “tragove” na slobodi medija. “Kada jedan ministar kulture tuži novinara, to nije samo simptom njegovog nezadovoljstva tekstom, nego i nerazumijevanja političke kulture i slobode izražavanja”, kazala je Berković.
Podsjećamo, Berković je u ožujku poteze tada još nove vlade prozvala “desantom na medije”, čime je pokazala svoj stav i o ministru kulture, na što je on odgovorio – Hasanbegović : Nije to desant na medije, to je desant na Drvar.
Tomića, koji bi ‘danas prema Hasanbegoviću bio još oštriji’, podržali kulturnjaci i GONG
Ističu i da je njihovo okupljanje, osim ukidanja emisija Jutro na trećem urednika i voditelja Ivice Prtenjače te Audio.doc i Skrivena strana dana urednice Ljubice Letinić reakcija i na višemjesečne promjene novog uredništva Trećeg programa, ali i promjene koje se događaju na Trećem programu Hrvatske televizije.
Podsjećaju i da je ministar Hasanbegović, još u intervjuu u Glasu Koncila 2013. istaknuo Treći program kao “neprijatelja naroda”. Navode i da su njihove akcije “uvod u veliki prosvjed koji će se održati 14. srpnja”.
Kulturnjaci 2016: Zapanjeni smo ukidanjem emisija na Trećem programu HR-a
Inicijativa Kulturnjaci 2016 ustvrdila je u srijedu u otvorenom pismu v.d. urednici Trećega programa Hrvatskoga radija (HR) Nevenki Dujmović kako su zapanjeni ukidanjem emisija nekoliko urednika na Trećem programu HR-a te od nje traže da odmah povuče svoje odluke i prekine “ideološku instrumentalizaciju medija”.
Kulturnjaci u pismu napominju kako su ukinute sve emisije Ljubice Letinić (“Audio.doc” i “Skrivena strana dana”), emisije “Jutro na Trećem” urednika, prozaika i pjesnika Ivice Prtenjače, kao i emisije “Kultura demokracije” Manuele Frkić Žaje, “Lica okolice” Dinka Telećana i “Pojmovnik postjugoslavenske književnosti” Borisa Postnikova.
Najavljuju kako će o spomenutim odlukama (ukidanjima) obavijestiti kolege iz European Broadcasting Uniona (čiji je HRT član), International Feature Conference (Savez radijskih dokumentarista iz cijeloga svijeta), Prix Europa festival u Berlinu (na kojemu HRT redovito nastupa), te podržati sve prosvjedne akcije. Traže da urednica Trećega programa HR-a odmah povuče svoje odluke i prekine ideološku instrumentalizaciju medija.
Treći program je hrvatsko kulturno blago, a ne privatna radiostanica u službi politike
Treći program HR-a je hrvatsko kulturno blago, a ne privatna radionica u službi politike, tvrde Kulturnjaci 2016. Upozoravaju kako je tijekom 25 godina hrvatske države, Trećem programu u nekoliko navrata prijetila opasnost od ukidanja, a nerazumijevanje njegove osnovne namjene kontinuirano ga prati. No, unatoč svemu, ističu, pa čak i unatoč odašiljaču “besramno slaboga dometa”, ta medijska oaza uspjela je, s većim ili manjim programskim oštećenjima, opstati unatoč boljim i lošijim fazama upravljanja.
Podsjećaju da je Ljubica Letinić ovogodišnja dobitnica HND-ove nagrade Marija Jurić Zagorka za emisiju “Zametnuta kartografija” iz serijala “Audio.doc” te da su, čak i u okviru Trećega programa, njezine emisije kruna radijskog umijeća. Emisija “Jutro na Trećem” je pak najslušanija emisija Trećega programa HR-a koju dnevno posluša i do 40 tisuća slušatelja, a u dvije i pol godine kako tu emisiju uređuje Ivica Prtenjača ugošćivao je kulturne radnike, umjetnike, znanstvenike i brojne druge sugovornike. Gubitak takve platforme, upozoravaju, sigurno će se osjetiti i utjecati na cjelokupni prostor kritičke recepcije, kulturnoga dijaloga i kreativnog znanja ne samo u kontekstu radija, već i unutar ostalih medija umjetničkog rada.
Za Kulturnjake je sramotno i ukidanje emisija “Lica okolice” te “Pojmovnik postjugoslavenske književnosti” koje su, smatraju, iznimno važni prilozi za upoznavanju regionalne kulturne scene, a njihovo ukidanje pridonosi mentalnoj i duhovnoj izolaciji.
Programska politka koja oduzima ‘glas’ najboljima nema opravdanja
Kulturnjaci 2016 tvrde kako “nema opravdanja za programsku politiku koja nastoji srušiti sve ono što su prethodnici s mukom i trudom izgradili, politiku koja svojim najboljim ljudima oduzima glas, a daje ga ljudima bez ili s upitnim radijskim iskustvom i novinarskim standardom, ali snažne ideološke zacrtanosti: Vladimiru Lončareviću, Juri Vujiću, Maritu Mihovilu Letici”.
Ističu kako drže do Trećega programa kao javnoga servisa, financirana sredstvima građana, a koji zauzvrat čuva i nudi osmišljene kritičke i umjetničke sadržaje čiji zadatak nije kvantiteta nego kvaliteta, promocija raznolikosti kao društvenog blaga, te širenje horizonata njegovih slušatelja. Jasno im je i da Treći program HR-a ne može, ali i ne mora konkurirati ostalim medijima, niti smije biti ideološki instrumentaliziran.
“Smatramo skandaloznim da nakon javnosti već poznatoga slučaja Luketić/Hromadžić (autori emisije Okrugli stol ponedjeljkom, kojima ste na Svjetski dan slobode medija otkazali suradnju), u trenutku kada v.d. ravnatelju cijeloga HRT-a, koji Vas je na ovu poziciju oktroirao, uskoro istječe mandat, kada je aktualna tehnička hrvatska Vlada izgubila povjerenje onih koje bi trebala zastupati, a Hrvatski sabor se raspušta, Vi kao v.d. urednica Trećeg programa HR-a krećete u popularne ‘čistke’ i to svojih najkvalitetnijih sadržaja”, stoji u otvorenom pismu inicijative Kulturnjaci 2016.
Zaključuju kako je “nedopustivo i izvan svake pameti i pristojnosti da u ovakvoj političkoj i upravljačkoj konstelaciji urednica Dujmović uništava najbolje emisije jednog od najboljih kulturnih radio programa Europe”.
Podsjetimo, Ministar kulture Zlatko Hasanbegović odmah je krenuo u rješavanje važnih pitanja u svome ministarstvu. Tako je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije kojemu je mandat trebao isteći u listopadu 2016. godine.
Ministarstvo kulture, koje je za vrijeme bivše Vlade vodio HNS, u 4 godine dodijelilo desetke milijuna kuna 20-ak medija lijevo-liberalnih udruga, i to prema vrlo proizvoljnim i neprofesionalnim kriterijima natječaja i na temelju procjene Stručnog povjerenstva koje je bilo interesno i profesionalno povezano s portalima koje je preporučivalo. Na to je u svome pismu upozorila udruga U ime obitelji.
Bivša SDP-ova i HNS-ova vlast dodjeljivala je novac poreznih obveznika uglavnom samo portalima i udrugama s kojima je povezana i koje percipira kao „svoje“, što je potvrdio član stručnog povjerenstva i bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, kada je na novinarski upit komentirao: „Uskoro će vaši doći na vlast, pa ćete onda dobiti novce!”.
Urša Raukar kao jedna od Kulturnjaka 2016 plakala je na Trgu sv. Marka. Naime, bila je jedna od sudionica prosvjeda održanog u organizaciji Platforme 112, pod nazivom “Smrt slobode izražavanja”. Zastupnicima koji su dolazili na sjednicu Sabora dijelili su tekst otvorenog pisma koje su poslali mandataru od kojeg su tražili da povuče nominaciju za imenovanjem Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture i Mije Crnoje za ministra hrvatskih branitelja.
“Zlatan Hasanbegović ne priznaje antifašizam, Zlatan Hasanbegović je član bleiburškog zdruga, potpuni anononimac u hrvatskoj kulturi. Hrvatska kultura sa svojom prošlošću i budućnošću ne smije dozvoliti da takav čovjek bude ministar kulture”, nabrajala je Raukar u hodu Ivanu Lovrinoviću.
Kaže glumica za Večernji list da je plakala zato što je izbor Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture nešto za što je mislila da je bilo moguće u Hrvatskoj 1941. , ali ne i 2016.
Tvrdi da se radi o usko ideološkom usmjeravanju hrvatske kulture.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
