Ovih dana očekuje se novo ročište za četiri hrvatska para u Zambiji optužena za trgovinu djecom iz DR Konga. Radi se o prvom ročištu na Visokom sudu. Podsjećamo na to što se događalo od 7. prosinca kada su parovi uhićeni u zračnoj luci Nadola.
Tijek bitnih događaja
Osmero Hrvatskih državljana: Damir Magić, elektrotehničar i Nadica Magić, profesorica kemije, Zoran Subošić, gitarist Hladnog piva i Azra Imamović Subošić, službenica Ustavnog suda RH, veterinar Ladislav Peršić i njegova supruga Aleksandra Peršić, vlasnica obrta za njegu kućnih ljubimaca te Noah Kraljević, transrodni vijećnik stranke Možemo i aktivist i Ivona Kraljević, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu uhićeni su u Zambiji 7. prosinca prošle godine. S parovima je bilo i četvero djece iz DR Konga koji su već imali hrvatske putovnice i nova imena.
>Zaokret u aferi Zambija: Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo – dokumenti o posvajanju nisu odgovarajuće legalizirani
>Afera Zambija razotkrila brojne probleme: Kako zaobići sustav i ‘posvojiti’ dijete zahvaljujući ‘rupama u zakonu’?
Četiri para, nakon tjedana provedenih u zatvoru, 23. siječnja puštena su da se brane sa slobode, a za to su trebala platiti jamčevinu od 1000 dolara po osobi, pronaći dva jamca koji su zambijski državljani, osigurati boravišnu dozvolu, položiti osobne dokumente.
Slučaj na Visokom sudu u Zambiji
Na ročištu 6. veljače postupak protiv hrvatskih državljana je obustavljen te su se u roku od 48 sati trebali vratiti u Hrvatsku. No dan poslije Hrvati su ponovno uhićeni u zračnoj luci Ndola. Tužiteljstvo je dobilo nove dokaze i opet su otvorili slučaj, a na teret su im se stavile iste optužbe kao i prvi put. Uz njih je ovaj put optužena i viša službenica zambijske imigracijske službe u gradu Ndola Gloria Sakulenga. U optužnici se navodi da je Sakulenga u prosincu zajedno s četiri hrvatska para trgovala s četvero djece u dobi od jedne do tri godine.
>Analizirali smo kongoanski obiteljski zakon: Što je sve sporno kod poznatih slučajeva posvajanja iz Hrvatske
>Iz DR Kongo u Hrvatsku posvojeno je 180 djece, a Ministarstvo o njima ništa ne zna
>Vučemilović: Da nije bilo institucija strane države, Hrvatska ne bi reagirala na krijumčarenje djece iz Zambije
Na ročištu 14. veljače optuženima je odobreno da se brane sa slobode. Ponovno su morali platiti jamčevinu od 1 100 dolara za svaku osobu, predati putovnice te regulirati privremenu boravišnu dozvolu.
Tjedan dana poslije, Visoki sud u Ndoli odobrio je zahtjev Republike Zambije da se predmet u kojem se tereti osmero Hrvata za trgovinu djecom prebaci s Općinskog na Visoki sud. To ročište još se čeka.
Što je sve sporno
Afera Zambija za sobom je povukla mnogo pitanja, a posebno se u pitanje doveo rad hrvatskih institucija. Jedna od posebno spornih činjenica jest da su tek dva od četiri para bila u hrvatskom registru posvojitelja te da nadležno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nije imalo informaciju o posvojenoj kongoanskoj djeci. Nadalje, posebnu pažnju izazvao je sud u Zlataru. Naime, čak tri od četiri su sudske odluke o posvojenju iz DR Konga prihvaćene na sudu u Zlataru, a ne u mjestu prebivališta para.
>Afera Zambija: Visoki sud preuzima slučaj Hrvata optuženih za trgovinu djecom
>Dvostruki kriteriji: Trans-vijećnik Noah Kraljević nije izbačen ni opozvan, a Možemo je to tražio u slučaju drugih stranaka
U slučaj je uključen i “transrodni” vijećnik Možemo Noah Kraljević. Njegovo sudjelovanje u posvojenju izrazito je sporno jer kongoanski zakoni izričito zabranjuje transrodnim i homoseksualnim osobama posvajanje djece. Hrvatski Obiteljski zakon jasno navodi kako posvojitelji mogu biti u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, a te zajednice čine, kako je u Zakonu navedeno, muškarac i žena. Tako je jasno da je Kraljević izigrao zakone što je otvorilo dodatna pitanja u aferi.
Djeca koju su hrvatskih parovi posvojili već su imala hrvatske dokumente. No Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo nam je da DR Kongo, osim što nije potpisnik Haške konvencije koja regulira međunarodno posvajanje, nije ni potpisnik Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. To znači da su isprave iz DR Konga trebale proći postupak njihove pune legalizacije. Uz to, DR Kongo od 2016. ima na snazi suspenziju međunarodnog posvajanja djece.
Što kažu vlasti Konga i Zambije?
Sredinom veljače prvi se put službeno oglasio Kongo.
”Stranci nemaju pravo legalno posvajati djecu iz Demokratske Republike Kongo od 2017. godine kada je usvojen novi obiteljski zakon”, potvrdio je to za AFP Gauthier Luyela, ravnatelj zadužen za zaštitu djece u toj zemlji, o pitanju osmero Hrvata koji su u Zambiji.
Nedugo nakon toga, o uhićenim hrvatskom državljanima oglasio se i zambijski ministar pravosuđa Malambo Haimbe
”Naši kolege razumiju da suverena država ima pravo voditi takve postupke unutar svojih granica, baš kao što to i oni mogu. Odnos s Hrvatskom stoga ostaje iskren”, zaključio je Haimbe.
>Ivana Kekin nakon gotovo tri tjedna progovorila o aferi Zambija i to za Index
Zavjet šutnje oko uhićenih u Zambiji
O uhićenju u Zambiji hrvatska javnost nije obaviještena nakon što se za nju saznalo, a prvi medijski napisi o ovom nezapamćenom slučaju objavljeni su gotovo 20 dana nakon uhićenja. Treba svakako i podsjetiti da je Možemo, čiji je član među uhićenima, dugo šutio o aferi. Tek tjednima nakon izbijanja afere očitovala se Ivana Kekin, predsjednica stranke Nova ljevica koja je dio platforme Možemo i to za portal Index, iako je portal Narod.hr tik po izbijanju afere poslao upit na adresu njezina saborskog kluba.
>Grlić Radman: ‘Nismo uspjeli doći do djece. Imaju hrvatske isprave, smatramo ih državljanima RH’
>Plenković o aferi Zambija: Dajemo svu pravnu pomoć; djeca su hrvatski državljani
>MVEP i Grlić Radman krivo tvrdili da je optužnica u Zambiji odbačena, pa objava misteriozno nestala s weba Ministarstva
Što se tiče ostatka političke scene, podsjetimo da premijer Andrej Plenković nije bio previše rječit kada je u pitanju afera Zambija. Ono što je otpočetka isticao je da se Hrvatska brine o svojim državljanima te da im pruža konzularnu i pravnu zaštitu. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman više je puta je naglasio da su i djeca hrvatski državljani, što Zambijci osporavaju.
Uz to, Grlić Radman je za optužene ustvrdio da nisu krivi čime je izašao iz svojih diplomatskih i ministarskih ovlasti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
