Na blagdan Svi svetih većina trgovačkih centara nije radila, no gotovo u svakom mjestu bio je dostupan barem jedan dućan ili trgovački lanac. Tako i ove godine većina trgovaca nije mogla provesti dan s obitelji i prisjetiti se preminulih ljudi.
“U Hrvatskoj je zakon takav da poslodavac, ukoliko da nekoliko kuna veći iznos na plaću, zakonski je pokriven za rad nedjeljom i blagdanima. Kada ste kod kuće u nedjelju, kada su tamo i svi članovi vaše obitelji, nije isto kao i kada ste kod kuće u ponedjeljak”, kazala je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.
“Činjenica je da strani trgovački lanci u svojim matičnim zemljama itekako poštivaju nedjelje, blagdane i druge neradne dane, a u pravilu – u Hrvatskoj se ponašaju kao da su u nekoj divljoj zemlji”, dodao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, prenosi RTL.
Prilog je moguće pogledati na idućem linku:
https://play.rtl.hr/rtl-danas-p_7450/rtl-danas-01-11-2019-c_12541489
UiO još prije dvije i pol godine uputila Hrvatskom saboru prijedlog Zakona – zašto Sabor nije reagirao u propisanom roku?
Podsjetimo, udruga U ime obitelji još je u ožujku 2017. uputila u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o radu po kojemu bi radnici mogli sami birati žele li raditi nedjeljom te, ako žele, dobili 50 % veće dnevnice.
Sukladno saborskom Poslovniku predsjednik Odbora za rad trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru. No, tadašnji predsjednik, Mirando Mrsić to nije učinio, a isto tako ni njegov nasljednik, SDP-ov Gordan Maras. Usprkos odredbama Poslovnika sve do danas saborski se Odbor nije se izjasnio o ovom prijedlogu.
> Crna Gora zabranila rad nedjeljom: Kazne za kršenje zakona do 10.000 eura
> Ivan Munjin: Ni Mrsić ni Maras nisu uputili prijedlog zakona o radu UIO u saborsku proceduru
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon, kako je istaknula dr. Markić, omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Spomenutim nedjelovanjem i ignoriranjem prijedloga poput onog udruge U ime obitelji najviše su oštećene radnice i radnici koji su prisiljavani raditi nedjeljom i blagdanom, de facto bez da su za to plaćeni.
Podsjetimo, predsjednica udruge dr. Željka Markić godinama govori o problemu rada nedjeljom u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU pa je tako još 2017. godine istaknula: “U Hrvatskoj 35% radnika u trgovini radi nedjeljom dok u EU njih 23% radi nedjeljom. To znači da Hrvatska od svih Europskih država ima najviše radnika koji rade nedjeljom. Trebamo se zapitati zašto. Ti radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, uopće nisu za to plaćeni.
Mi smo imali ’95. zakon o radu koji je osiguravao da radnik nedjelju ima slobodnu. Podsjećam vas, ja radim pet dana u tjednu, trgovac radi sedam dana u tjednu i za to nije plaćen. Država je promijenila Zakon o radu, učinila je ranjivijim radnika na tržištu, omogućila je da on praktički nema zaštitu da mora biti plaćen za tu radnu nedjelju. Mi se kroz naš prijedlog zakona i prijedloga brojnih drugih sindikata, zalažemo za to da čovjek ima neradnu nedjelju, a ako radi da za nju bude pošteno plaćen”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
