Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je rekao da se neće odustati od ugradnje razdjelnika.
Vaši prethodnici imaju dojam kao da ne radite ništa – što Vi radite?
Oni imaju dojam da sam nevidljiv.
Jeste li nevidljivi?
Kao što vidite, odlučio sam doći ovdje i učiniti se vidljivim.
> Je li koalicija HDZ-a i HNS-a zaštita Vrdoljaka od svake istrage?
I demantirati ovo što kažu?
Nisam siguran koji bih dio trebao demantirati. Resor zaštite okoliša i energetike jedan je od najzahtjevnijih resora u hrvatskoj Vladi. U kontekstu širine tog resora sve kritike mojih prethodnika shvatio bih dobronamjerno. Uvijek ću prihvatiti bilo kakvu konstruktivnu kritiku i poziv na raspravu kako kolege Zmajlovića tako i gospođe Holy i gospodina Dobrovića.
> HNS-ov Vrdoljak tvrdio suprotno: Ugradnja razdjelnika se ne isplati – ide novi zakon
Znamo da su Vam financije ipak bliže – mislite li da ste se snašli u ovom dijelu zaštite okoliša?
Financije jesu moje područje, međutim i resor energetike i zaštite okoliša, posebice u kontekstu nesređenosti u koje je taj resor godinama bio. Zapravo je iz perspektive premijera i zajedničke perspektive bio resor u kojeg je trebao doći netko s određenim ekonomskim znanjima. Sasvim sam siguran da ću u narednom razdoblju, odnosno do kraja mandata potvrditi da je takva odluka bila ispravna. Što se tiče problematike zaštite okoliša, odnosno energetike, u posljednjih četiri pet mjeseci posvetio sam se prije svega sređivanju onoga što sam zatekao u resoru.
Što ste zatekli?
U posljednjih nekoliko godina nismo bili svjedoci značajnijih ulaganja u energetiku u Hrvatskoj. Sustav obnovljivih izvora energije odnosno stimulacijom obnovljivih izvora energije bio je krajnje zapušten, što je rezultiralo odlukom o povećanju naknade za obnovljive izvore energije.
> HNS-ov bivši ministar Ivan Vrdoljak ne vidi korupciju u aferi s razdjelnicima
Što ste zatekli kod ovog dijela zaštite okoliša?
Sustav gospodarenja otpadom je u krajnje nezavidnom stanju. Procesi prikupljanja i odvajanja otpada u Hrvatskoj, kad sam preuzeo dužnost ministra, nisu bili niti do kraja promišljeni . U izradama smjernica za gospodarenje otpadom za jedinice lokalne samouprave, one nisu postojale. Što se tiče centara za gospodarenje otpadom kao definitivno vrlo bitnih dionika u procesu ukupnog gospodarenja otpadom, i taj proces, odnosno proces njihove izgradnje je u dosta nezavidnoj situaciji.
Kad ćemo početi razvrstavati otpad, a da taj otpad ne završi na jednoj hrpi?
Otpad razvrstavamo već danas. Ono što moramo napraviti u narednom razdoblju, do 2020. je dovesti razvrstavanje do 50%.
> Uz ogroman broj vlastitih nekretnina, država baca milijune na najam poslovnih prostora
Kako ubrzati gradove?
Informativnim kampanjama, promicanjem pozitivnih učinaka razvrstavanja. Ne bih nikada podcjenjivao svijest naših građana. Građani razvrstavanjem otpada čine dobro i omogućavaju da generacije koje dolaze žive bolje, sama po sebi je dovoljna. Za to moramo omogućiti infrastrukturu. Zbog toga smo u procesu kreiranja poziva jedinicama lokalne samouprave, onima koji imaju dovršene planove gospodarenja otpadom, da iskažu svoj interes za spremnike i početkom 2018. ići ćemo s natječajem za nabavu spremnika.
> ROZP: Ljudi su krivo informirani da će im razdjelnici uštedjeti novac
Od najave da se ide u otkup Ine do danas prošlo je gotovo godinu dana – što se čeka?
U pripremi smo dokumentacije koju ćemo zatražiti od potencijalnih konzultanata da izađu s prijedlozima pred RH.
Što očekujete od njih da kažu?
Očekujemo pomoć u procjeni vrijednosti Ine kao kompanije čije dionice želimo otkupiti od mađarskog Mola i pomoć u pronalasku novog strateškog partnera.
Kako ćete odabrati najboljeg?
Odabir će biti utemeljen na planovima koje taj strateški partner ima za Inu kao kompaniju u kojoj želimo promicati prije svega njezinu vertikalnu integriranost i njezino istraživanje.
Je li prodaja dijela dionica HEP-a rješenje za otkup Ine?
Ne bih povezivao ta dva procesa. Eventualni IP HEP-a je proces o kojem treba promišljati na drugačiji način. U jednoj fazi promišljalo se kako isfinancirati, a ne povećanjem javnog duga, otkup dionica Ine od mađarskog Mola. S vremenom su dozrele neke druge ideje i iznalazak strateškog partnera, posebice u kontekstu činjenice da se energetska pozicija Hrvatske u kontekstu cijele EU, sve je kompleksnija i mislimo da će Ina puno bolje funkcionirati uz potencijalnog strateškog partnera.
> Toplinski razdjelnici: Ušteda ili obmana građana?
Kako ćete riješiti problem razdjelnika? Kada?
Još jedan od problema koji su slučajno došli i do ove Vlade, odnosno do mene kao ministra. Prema informacijama s kojima raspolažem oko 102.000 kućanstava ima ugrađene razdjelnike. 50-ak tisuća kućanstava nema ugrađene razdjelnike. Želim naglasiti da ne postoje nedvojbeni dokazi o štetnosti, odnosno o negativnim posljedicama ugradnje razdjelnika. Rješenje ovog problema vidimo u izmjenama i dopunama zakona o toplinskoj energiji i pravilnika kojima ćemo urediti ovo pitanje, tehniku ugradnje, kontrole i niza drugih pitanja po pitanju razdjelnika. Koncept ugradnje razdjelnika nije koncept od kojeg se u ovom trenutku odustalo.
> Škrlec upozorio EK kako se razdjelnicima narušavaju prava hrvatskih potrošača
Spomenuli ste LNG?
LNG je projekt koji pozicionira Hrvatsku na energetskoj karti Europe i svijeta. Svojim kapacitetom LNG terminal nadmašuje potrebe Republike Hrvatske i osigurava novi dobavni pravac plinom za srednju Europi.
Kada možemo očekivati realizaciju?
Planovi koji u ovom trenutku u kontekstu realizacije LNG-a egzistiraju, zapravo definiraju početak rada LNG terminala i prve isporuke plina u prvom kvartalu 2020. godine.
Zašto ste povukli tako malo novaca iz EU fondova, samo 15%?
Razina povlačenja na razini cjelokupnog ministarstva je nešto više od 15%. Ovo pitanje bi trebalo uputiti kolegama koji su imali primjedbi na trenutnu rad ministarstva. Ministarstvo na razini 2014. – 2020. raspolaže s milijardu sedamsto sedamdeset milijuna eura. Od toga oko milijardu eura ide na sektor vodnog gospodarstva i tu bilježimo jako dobar rezultat. Što se tiče gospodarenja otpadom, oko 475 milijuna eura alocirano je upravo u ovo područje. Velik prostor za pomak je izgradnja centara za gospodarenje otpadom koji čine najveću većinu ovog novca. U proteklom razdoblju vrludalo se s promišljanjem u kojem smjeru ići s gospodarenjem otpadom. Preuzimanjem odgovornosti za ovo ministarstvo pokrenuli smo čitav niz procesa. Vjerujemo da ćemo u konačnici do 2023. najveći dio alokacije koji je usmjeren na ovaj resor i apsorbirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
