Romi u Hrvatskoj lošeg su obrazovanja i socijalnog statusa, uglavnom su nezaposleni, kod polovice njih krov prokišnjava, djeca žive u poraznim uvjetima, do 98 posto su državljani Hrvatske koji natprosječno, 60 posto, izlaze na izbore – gruba je skica istraživanja za potrebe uključivanja Roma u hrvatsko društvo.
Istraživanje „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“ predstavljeno je u srijedu u Zagrebu na završnoj konferenciji posvećenoj učinkovitoj provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.
Tko predstavlja Rome u Hrvatskoj?
Zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi zahvalio je na istraživanju i kazao da će ono biti od velike pomoći u rješavanju položaja romske zajednice u Hrvatskoj, te da će dati javnosti uvid u stanje o obavezama dionika u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.
Želim na to posebno upozoriti jedinice lokalne samouprave koje su često netransparentno provodile strategiju. Sada nitko neće moći reći da nema podataka za provođenje strategije, kazao je Kajtazi.
Na istraživanju je radilo više od 100 ljudi, koje je umjesto za tri godine, moralo biti završeno za godinu i pol, kazala je voditeljica istraživanja Suzana Kunac i dodala da je njegova velika vrijednost ne samo u tome što je po opsegu jedno od najvećih istraživanja Roma u Europi, nego što je i samo „izraz romskih iskustava“.
Dio istraživanja koje je obuhvatilo 1550 kućanstava i 4750 osoba, koje se pored toga temelji na intervjuima s ključnim osobama romskih zajednica, publiciran je u znanstveno recenziranoj knjizi u tri izdanja (850 primjera na hrvatskom jeziku, 250 na engleskom i 200 na romskom).
Istraživanjem je procijenjeno da u 15 županija živi oko 22.500 Roma, dok je popis stanovništva evidentirao malo manje od 17.000 osoba romske nacionalnosti.
Najviše, 6368 osoba, procijenjeno je u Međimurskoj županiji, zatim 3299 u Zagrebu, 2190 u Sisačko-moslavačkoj županiji, 1973 u Osječko-baranjskoj, 1919 u Brodsko-posavskoj , itd.
Obrazovna struktura Roma je loša, budući da prema podacima završene osnovne škole ima samo 28 posto njih, srednje trogodišnje 12 posto, srednje četverogodišnje 3 posto, gimnazije 0,3 posto i visoke škole manje od 0,2 posto.
U pogledu radnog statusa najveća skupna je nezaposlenih, njih 44 posto, dok stalno plaćeni posao puno radno vrijeme ima tek 12 posto njih.
Čak 41 posto njih nije nikada radilo, a najviše onih koji su radili, 32 posto, imaju jednostavna zanimanja.
Najviše ih smatra da je razlog slabom zapošljavanju u nedostatku obrazovanja i kvalifikacija, te u diskriminaciji.
Većina od 93 posto je obuhvaćena zdravstvenim osiguranjem, a razlog zašto nisu svi, ispitivačima nije poznat.
Na području ispitivanja reproduktivnog zdravlja utvrđeno je da je 48 posto žena bilo na ginekološkom pregledu zadnjih godinu dana, 21,3 posto njih u razdoblju prije od 1-3 godine, a 5,5 posto Romkinja nikada bilo na ginekološkom pregledu.
Gotovo svoj populaciji Roma, točnije 92 posto njih, prijeti rizik siromaštva, pa im je socijalna pomoć vrlo bitan izvor prihoda.
Čak 54 posto ih koristi zajamčenu socijalnu pomoć, a trećina ih je vrlo nezadovoljno odnosnom s djelatnicima centra za socijalnu skrb.
Suzana Kunac objašnjava da je razlog u zakonima po kojima djelatnici moraju postupati, a koji ne uvažava stanje na terenu.
Čak 80 posto njih ne može si priuštiti troškove poput kupovine hladnjaka, 54 posto ne može priuštiti jesti meso i ribu svakog drugog dana, a 90 posto ne može zamisliti plaćeni odmor od tjedan dana izvan kuće.
Istraživanje je dio projekta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ukupne vrijednost 680.000 eura, od čega su 90 posto sredstva EU, a 10 posto nacionalno sufinanciranje iz sredstava Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Projekt provode tvrtka Ecorys Hrvatska d.o.o. i udruga Centar za mirovne studije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
