Novi, izmijenjeni prijedlog Obiteljskog zakona, prema najavama, trebao je biti upućen u javnu raspravu ovaj tjedan, no, kako doznaje Kristina Turčin iz Jutarnjeg lista od 26. listopada 2017., u ponedjeljak je u Vladi održan 2,5-satni sastanak resorne ministrice Nade Murganić s premijerom Andrejom Plenkovićem i predstavnicima HNS-a te je dogovoreno da se zakon još malo “izbrusi”.
> Marito Mihovil Letica: Lijevo-liberalni udar na definiciju obitelji
“Predstavljene su nam konkretne izmjene u odnosu na povučeni prijedlog te smo dobili detaljnije odgovore na naše ranije dostavljene primjedbe. Dogovoreno je da nam Ministarstvo pripremi čistopis novog prijedloga zakona, nakon čega ćemo se ponovno sastati i usuglasiti konačni nacrt”, kaže Marija Puh, saborska zastupnica HNS-a i potpredsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, tim Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike koji je radio na izmjenama povučenog, prijedloga Obiteljskog zakona prihvatio je većinu primjedbi HNS-a: – od izbacivanja definicije obitelji iz zakonskog teksta preko ukidanja obaveznog mirenja bračnih partnera do potpunog izjednačavanja bračnih i izvanbračnih zajednica – no ostao je prijepor oko načina pokretanja razvoda bračnih partnera s maloljetnom djecom i obaveze sastavljanja roditeljskog plana.
> Tko je radio na izradi novog Obiteljskog zakona?
HNS i dalje stoji na stajalištu da je sadašnje rješenje, po kojem se roditelji obraćaju prvo centru za socijalnu skrb u kojem se, uz stručnu pomoć, dogovaraju i sastavljaju roditeljski plan te tek tada idu na sud, puno bolje, dok Ministarstvo zastupa stav da se brakorazvod pokreće na sudu, a da se roditelji tek tada obraćaju centru i odlaze na roditeljsko savjetovanje.
> Prof. Nenad Hlača: U Hrvatskoj je donošenje Obiteljskog zakona i dalje partijski zadatak!
” Vidjet ćemo uskoro finalnu verziju u zakonskog prijedloga i nastaviti razgovore”, kaže zastupnica Puh.
Među izmjenama koje je predstavila ministrica Murganić nalazi se i trajno izbacivanje odredbe prema kojoj biološki roditelj djeteta koje živi u domu ili udomiteljskoj obitelji može biti lišen roditeljske skrbi (stoje preduvjet za djetetovo posvojenje) tek “ako dulje od tri mjeseca ne ostvaruje sadržaje roditeljske skrbi prema djetetu s kojim ne živi”.
> Zašto je u svrhu zaštite obitelji i najboljeg interesa djeteta važno definirati obitelj?
Pojedini suci i stručnjaci u socijalnoj skrbi tumačili su ovu odredbu iznimno rastezljivo pa su poznati slučajevi roditelja koji bi jednom u tri mjeseca nazvali dom i pitali kako im je dijete te im na temelju tog jednog poziva nije oduzimana roditeljska skrb, a djecu bi godine provodila u domu. Takve odredbe nema u sadašnjem Obiteljskom zakonu, koji je na snazi od 2015., no ponovno je propisana u povučenom zakonskom prijedlogu.
> Marinko Jurasić: Nada Murganić otvara put tome da i istospolni parovi posvajaju djecu
U predstavljenom prijedlogu i dalje ostaju tzv. anticipirane naredbe, koje su preimenovane u “upute i želje o skrbi”, a prema kojima svaka osoba u nadležnom centru za socijalnu skrb ili kod javnog bilježnika može izreći svoju želju o tome kome želi povjeriti na skrb svoju djecu ako ostane bez poslovne sposobnosti ili premine, kao i upute o vlastitom liječenju u slučaju da bude u stanju u kojem sama za sebe neće moći donositi odluke. Sastanku u Vladi je, kako doznaje Jutarnji list, prisustvovala, i dr. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i neformalna predsjednica radne skupine koja je izradila povučeni prijedlog Zakona.
> (VIDEO) Dr. sc. Ivan Šimović: ‘Novi Obiteljski zakon štiti obiteljski dom i svu djecu’
Podsjetimo, ukupno 33 stručnjaka za obiteljsku materiju sudjelovala su u izradi nacrta, od čega je od njih 18 u užoj radnoj skupini devetero s triju pravnih fakulteta (izuzev osječkog koji je izradio aktualni OZ), sutkinja Vrhovnog suda, bivša pravobraniteljica za djecu…
Nakon što su svi svedeni pod isti ideološki nazivnik, sve njihovo znanje i trud poklekli su pod teretom javne hajke koja se digla zbog jedne rečenice – definicije obitelji, iz Nacrta od nešto više od 440 zakonskih odredbi, upozorio je Marinko Jurasić u Večernjem listu, a u medijima se od samog početka krenulo s neistinama.
> Hanza media: 8 laži o Obiteljskom zakonu
Ovo su neke od obveza iz međunarodnih konvencija:
1. EU konvencija o ljudskim pravima
U obavljanju svojih funkcija povezanih s odgojem i poučavanjem država će poštovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.
2. Konvencija o pravima djeteta
Odgoj i obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema “razvoju poštivanja djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrijednosti, nacionalnih vrednota zemlje u kojoj živi…”
3. Konvencija o pravima djeteta
Djetetu koje pripada etničkoj, vjerskoj ili jezičnoj manjini, ne smije se uskratiti pravo da uživa svoju kulturu, ispovijeda svoju vjeru i obavlja vjerske obrede ili se služi svojim jezikom.
Mediji su navodili kako “muž i žena u braku ili izvanbračnoj zajednici koji nemaju djecu više neće biti obitelj”, no, zapravo niti su u hrvatskom zakonu bili niti su u zakonima drugih zemalja muž i žena definirani kako obitelj.
Opća deklaracija o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda u svom čl. 16 navodi “pravo punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica“.
Prva inačica Obiteljskog zakona imala je u fokusu, kao što je ministrica Nada Murganić objasnila, dijete, obitelj i brak, no ministrica se u srijedu na televiziji ispričala zbog definicije obitelji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
