U Republici Hrvatskoj brak je Ustavom definiran kao zajednica muškarca i žene. Rezultat je to odluke koju su hrvatski građani donijeli na referendumu 2013. godine.
Usprkos brojnim inicijativama, u 30 godina neovisnosti u Hrvatskoj je održan samo jedan građanski referendum – o ustavnoj zaštiti braka. Za referendum o braku svoj je potpis dalo više od 750 000 građana, dakle gotovo 20% biračkog tijela. 66 posto birača (946.433 glasača) su se 2013. godine izjasnili ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.
No, unatoč jasno izraženoj volji građana da se definicija braka kao zajednice muškarca i žene unese u Ustav i da takva zajednica bude mjesto gdje će se rađati i odgajati djeca, potezi aktualne Plenkovićeve vlade ne idu u tom smjeru, nego u smjeru nametanja LGBT agende. Iako je jedino logično – da ono što je referendumom ušlo u Ustav, samo referendumom bi trebalo moći biti maknuto iz njega.
Jedan od prvih spornih poteza Plenkovićeve vlade po tom pitanju bilo je povlačenje prijedloga Obiteljskog zakona u vrijeme ministrice Nade Murganić. Prijedlog je, podsjetimo, sadržavao definiciju obitelji kao zajednice majke, oca i djeteta/djece. Ta je definicija nekima bila sporna pa je, nakon što se stvorila bura u medijima, na inicijativu premijera Plenkovića, prijedlog povučen.
Odluka Ustavnog suda
Dodatni udar na obitelj i roditeljstvo, kao i na dobrobit djece bez roditelja u Hrvatskoj dogodio se tijekom protekle godine, kada je Ustavni sud, prekoračujući svoje ovlasti, dao naputak da se Zakon o udomiteljstvu tumači “na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, dakle, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu” te je temeljem te odluke nekoliko mjeseci kasnije jednom homoseksualnom paru dano dvoje djece na udomljavanje.
Sve je počelo tako što je u veljači 2020. Ustavni sud odlučivao o ustavnosti Zakona o udomiteljstvu, nakon što je Centar za socijalnu skrb, u skladu sa zakonom, odbio dati dijete na udomljavanje homoseksualnom paru. Iz tog razloga niz udruga zatražio je od ustavnog suda ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu.
> Tko su Ivo Šegota i Mladen Kožić i koje udruge i stranke stoje iza njih?
Ustavni je sud ocijenio da je Zakon u skladu s Ustavom, ali je istovremeno naložio sudovima i drugim nadležnim tijelima da osporene zakonske odredbe (tko čini udomiteljsku obitelj) tumače na već citirani način.
Drugim riječima, Ustavni sud je donio svojevrsnu pitijsku “interpretativnu izjavu” o tome kako Centri za socijalnu skrb, Ministarstvo obitelji i sudovi trebaju postupati u praksi, čime je otvorio Pandorinu kutiju jer će ta tijela donositi različita tumačenja i presude o tome mogu li homoseksualni parovi u životnom partnerstvu biti udomitelji iako zakon ne predviđa tu mogućnost. Takvim pojedinačnim i različitim tumačenjima se stvara pravna nesigurnost, čime će najviše nastradati djeca.
“Ustavni sud je kao političko tijelo HDZ-a i SDP-a prekoračio svoje ovlasti i donio odluku štetnu za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj. Ova je odluka Ustavnog suda vrlo opasna i za demokraciju, jer je Ustavni sud – umjesto da je Zakon o udomiteljstvu, ako ga smatra protuustavnim, ukinuo i vratio u Sabor na ponovnu proceduru koja bi opet uključila javnu i znanstvenu raspravu – jednostavno na sebe preuzeo ulogu zakonodavca“, upozorila je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji komentirajući odluku Ustavnog suda.
Vezano za neke jednostrane medijske objave u kojima se tvrdi da je djetetu “svejedno” hoće li ga kroz udomiteljstvo ili posvajanje – podizati muškarac i žena ili otac i majka ili homoseksualni par – poruku su, sukladno Nauku Katoličke Crkve, uputili hrvatski biskupi putem Iustitia et pax – nakon što je Ustavni sud početkom 2020. prekoračio svoje ovlasti i donio odluku štetnu za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj.
Više čitajte ovdje: Što hrvatski biskupi kažu o udomljavanju/posvajanju djece od homoseksualnih parova?
Lažne vijesti
Priča je nedavno dobila svoj nastavak.
“Sud odlučio da istospolni parovi mogu postati posvojitelji: “To je fantastična vijest, ali ovo nije kraj”, “POVIJESNA PRESUDA: Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu biti posvojitelji! ‘Očekivali smo pravnu odiseju, sud je ispravno postupio’”, “Povijesna presuda: Svi gej i lezbijski partneri mogu bez straha pristupiti procjeni za posvojenje” – naslovi su kojima ste bombardirani posljednjih dana – a koji predstavljaju primjere lažne vijesti. Naime, dio medija plasirao je tumačenje udruge koja već više godina lobira za posvajanje djece od istospolnih parova – kao činjenicu.
Udruga “Dugine obitelji” je sazvala konferenciju za tisak vezano za odluku Upravnog suda – koju nisu uopće predočili medijima niti javnosti. Iz onog što je dostupno može se zaključiti sljedeće:
1.Ministarstvo rada, mirovinskog osiguranja, obitelji i socijalne skrbi izdalo je rješenje kojim su odbili zahtjev Ive Šegote i Mladena Kožića da ih se procijeni kao potencijalne posvajatelje djeteta povjerenog na skrb državi.
2.Ovaj je homoseksualni par podnio tužbu zbog zaključka/odbijanja Upravnom sudu, a taj je sud donio presudu kojom traži od Ministarstva da obrazloži svoj zaključak.
Na liniji SDP-a
SDP smatra kako treba omogućiti ne samo udomljavanje, već i posvajanje djece homoseksualnim parovima. Nekadašnji SDP-ov ministar uprave u vrijeme Vlade Zorana Milanovića Arsen Bauk, pokretač hrvatskog Zakona o životnom partnerstvu, 2015. godine priznao je kako je Kukuriku vlada status homoseksualnih parova htjela regulirati putem Obiteljskog zakona, ali ih je u tome spriječio referendum, pa su morali ići na Zakon o životnom partnerstvu.
“Izjednačili smo sve što smo mogli osim samog naziva brak i prava na posvajanje djece u istospolnim zajednicama… Zbog građanske inicijative, referenduma o braku i toga što je u Ustavu brak definiran kao zajednica muškarca i žene, nismo imali mogućnost životno partnerstvo uključiti u Obiteljski zakon, ali smo donijeli Zakon o životnom partnerstvu”, javno je priznao Bauk.
Možemo se pitati i je li sporna odluka Ustavnog suda donesena pod utjecajem premijera Plenkovića koji neprestano teži biti na liniji Bruxellesa. U svakom slučaju, jasno je da i Ustavni sud pod vodstvom Miroslava Šeparovića i Plenkovićeva vlada ne djeluju u interesu djece, kao što ni ne poštuju volju građana izraženu na referendumu.
Vidljivo je da je u mandatu aktualne Plenkovićeve došlo do brojnih koraka da se djecu, suprotno njihovom najboljem interesu, da na udomljavanje/posvajanje homoseksualnim parovima.
HDZ, stranka koja je 2013. podržala referendum o braku, dok je Milanović napadao referendum, danas pod vodstvom Plenkovića nameće LGBT ideologiju umjesto da se pobrine za bolje funkcioniranje sustava udomljavanja. Dok su se Šeparović ispred Ustavnog suda i Plenković ispred Vlade borili oko LGBT para i udomljavanja djece, nebriga za djecu isplivala je na površinu smrću 2,5-godišnje romske djevojčice Nikol.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
