Na današnjoj konferenciji za tisak predstavnici političke stranke Projekt Domovina izvijestili su kako u Republici Hrvatskoj rad nedjeljom nije reguliran na zadovoljavajući način. Odvjetnik Krešimir Planinić, predsjednik Projekta Domovina, objasnio je kako rad nedjeljom te nedjeljno radno vrijeme ovisi isključivo o odluci poslodavca. Poslodavcu zakon omogućuje da odredi kojim će danom radnik raditi te u kojem vremenskom razdoblju, tako da je moguće da poslodavac odredi da će raditi 24/7, odnosno svaki dan sedam dana u tjednu.
Dr. Natalija Kanački istaknula je kako je najčešća djelatnost u kojoj se radi nedjeljom trgovina, ponajviše trgovine u velikim trgovačkim centrima. Zakonom o trgovini poslodavac samostalno određuje radno vrijeme u trgovinama, a zakon o radu toliko je loš da omogućuje da se radnika koji radi nedjeljom praktički uopće ne plati za njegov rad na jedini dan u tjednu kad cijela obitelj može biti zajedno.
Tako poslodavac, naglasila je dr.Kanački, može radnici povećati plaću za jednu kunu za rad nedjeljom i time je izvršio svoju zakonsku obavezu..
Podsjetila je kako je neplaćenom i nepravednom radu nedjeljom izloženo između 30.000 i 40.000 ljudi u Hrvatskoj, uglavnom žena. Većina radnika u trgovini ionako radi 6 dana u tjednu, od ponedjeljka do subote. I iako je Zakon o radu, kod pravila o tjednom odmoru, jasno propisao da se tjedni odmor koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi – zato što u djelatnosti trgovine nije zabranjen rad nedjeljom već on ovisi o volji trgovca, praksa je trgovaca da radniku prodavaču odrede rad nedjeljom te mu omoguće korištenje zamjenskog odmora. U praksi žene, trgovkinje, moraju raditi nedjeljom, za to nisu dodatno plaćene i nemaju barem jedan zajednički dan sa svojom obitelji.
Mate Barun, predsjednik ogranka Projekta Domovina u Zaprešiću i član gradskog vijeća iznio je nekoliko primjera organizacije rada u drugim europskim zemljama. Tako u Engleskoj Sunday Traiding Act iz 1994. godine ograničio je rad nedjeljom tako da je on dozvoljen trgovinama do 280 m2 površine u neograničenom radnom vremenu, dok su sve ostale veće trgovine ograničene na način da mogu raditi samo 6 sati u periodu između 10 i 18 sati. Taj zakon ne uređuje plaće radnika koji rade nedjeljom. Ipak, valja napomenuti da je Employment Rights Act iz 1996. godine dopustio radnicima da mogu odbiti rad nedjeljom. Izuzetak su radnici koji su zaposleni samo zbog rada nedjeljom.
U Mađarskoj je od 2015. godine zabranjen rad nedjeljom. Izuzetak su manje trgovine do 200 m2, ljekarne, benzinske crpke, trgovine u zračnim lukama, željezničkim i autobusnim postajama. Austrija je zanimljiva iz više aspekata. Prvenstveno treba naglasiti da trgovine mogu raditi maksimalno 72 sata tjedno. Nedjeljom se ne radi dok je subotom radno vrijeme ograničeno do 18 sati, s tim da se rad iza 13 sati subotom plaća 50% više. Ipak ne mogu se raditi sve subote u mjesecu, već radnici u trgovini dvije subote rade a dvije su slobodni.
U Njemačkoj – na saveznoj razini je zabranjen rad nedjeljom, ali je saveznim državama dano pravo da odlučuju o radnom vremenu i danima kada trgovine mogu raditi. Na taj način one mogu propisati da je dozvoljen rad nedjeljom i to u neograničenom trajanju. Ako savezne države ne bi odlučile o tome pitanju primjenjivao bi se savezni zakon. Valja reći da, unatoč tome što imaju tu mogućnost, savezne države nisu dozvolile neograničeni rad nedjeljom.
Klementina Šuljug, predsjednica županijskog ogranka Projekta Domovina iz Osijeka zaključila je kako će Projekt Domovina tražiti provođenje izmjena zakona na način da se izrijekom odredi u postotku povećanje plaće za rad nedjeljom i propisivanje tjednog odmora nedjeljom uz određene iznimke.
Najavila je kako će sutra, na Praznik rada volonteri Projekta Domovina pred trgovinama koje rade i sutra dijeliti letke i građane upoznavati sa kršenjem temeljnih ljudskih i radničkih prava radnika u tim trgovinama – prava na pošteno plaćeni rad nedjeljom i jedan dan u tjednu sa svojom obitelji.
