Selak Raspudić poručila ravnateljici Hine da nije vršila pritisak na novinarku: Sjećate li se neprofesionalnog izvješćivanja javnog servisa?

selak raspudić branka gabriela vojvodić
Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić u ponedjeljak je opovrgnula tvrdnje da je vršila pritisak na novinarku Hine i istaknula da ju HINA namjerno šikanira i cenzurira.

“Istina je da sam došla upitati Hininu novinarku, nakon što je objavila priopćenje o saborskom glasovanju u petak, zašto je potpuno izostavila moj govor u ime Kluba Mosta, premda je prethodno redom navela što su rekli Peđa Grbin, Katarina Peović i Anka Mrak Taritaš, preskočila mene, pa potom nastavila s Brankom Bačićem, koji je bio sljedeći govornik, i Sandrom Benčić“, navodi zastupnica u priopćenju.

Dodaje da je njeno pitanje pritom bilo: “Zašto središnja izvještajna agencija ne prenosi informacije iz Hrvatskog sabora, nego uređuje sadržaj koji izlazi u javnost i zašto je pritom preskočena moja izjava?”.

U nastavku prenosimo priopćenje saborske zastupnice Marije Selak Raspudić, povodom priopćenja ravnateljice Hine Branke Gabriele Vojvodić koja je u ponedjeljak izvijestila Hrvatski sabor i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) o navodnom pritisku saborske zastupnice Selak Raspudić na novinarku Hine, u novinarskoj sobi saborskih izvjestitelja.

Priopćenje povodom lažnog navoda Hine o vršenju pritiska na njenu novinarku

1) Laž je da sam vršila pritisak na Hininu novinarku.
2) Laž je da sam tvrdila da me Hina namjerno „šikanira i cenzurira“.
3) Laž je da sam „pritiskala novinare Hine da moraju više i ljepše pisati o meni“ kao što su neki mediji prenijeli.

4) Istina je da sam došla upitati Hininu novinarku, nakon što je objavila priopćenje o saborskom glasovanju u petak, zašto je potpuno izostavila moj govor u ime Kluba Mosta, premda je prethodno redom navela što su rekli Peđa Grbin, Katarina Peović i Anka Mrak Taritaš, preskočila mene, pa potom nastavila s Brankom Bačićem, koji je bio sljedeći govornik, i Sandrom Benčić. Moje pitanje je bilo sljedeće:
„Zašto središnja izvještajna agencija ne prenosi informacije iz Hrvatskog sabora, nego uređuje sadržaj koji izlazi u javnost i zašto je pritom preskočena moja izjava?“.

5) U raspravi koja je uslijedila spomenula sam da se nije samo jednom dogodilo da Hina ne prenese kronologiju saborskih rasprava, nego onoga tko govori prvi navede zadnjeg i tome slično te navela konkretne slučajeve, a nerijetko i ne prati pažljivo saborsku raspravu, nego navede prvih par ili zadnjih par govora o temi koja je na dnevnom redu.

6) U raspravi sam također nedvosmisleno i u pomirljivom tonu istaknula da ne želim da se ništa napravi oko ovog slučaja, da mi ne pada pisati pisma nadređenima, da ne tražim niti očekujem da me se stavlja u naslove ili svaki put prenese, ali da ne razumijem zašto preskaču ono što se dogodilo i da mislim da to nije u redu jer hrvatska javnost ima pravo na cjelovite informacije o tome što se događa u Saboru.

7) Hina je javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i koja prema svome Statutu treba „djelovati po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja“.

U tom smislu i rad njezinih novinara, baš kao i rad saborskih zastupnika, podložan je propitivanju. Imajući u vidu da je riječ o agenciji koja servisira informacijama sve ostale medije i time oblikuje javno mnijenje u Hrvatskoj pristranost i cenzura nedopustiva je u djelovanju njezinih novinara, jednako kao i pritisak na saborske zastupnike koji se usude postavljati pitanja oko preskakanja određenih saborskih rasprava. Kako ja mogu nakon ovog tendencioznog i zlonamjernog istupa očekivati objektivnost Hine prilikom mog sljedećeg javnog istupa?

8) Sve što od novinara Hine očekujem je da kao dio javnog servisa nepristrano prenose informacije iz Sabora kronološkim slijedom događaja. Nažalost ovaj put to nije bio slučaj, a sada se tuđa šeprtljavost ili svjesno cenzuriranje pokušava prikriti prebacivanjem odgovornosti na onoga tko je postavio pitanje i argumentirano ukazao na propust u izvještavanju prošlog petka.

9) Ovo je tekst mog govora o SDP-ovom prijedlogu „Zakona o pobačaju“ koji je Hina preskočila:

Odavno netko nije ovako ugrozio ženska prava kao tzv. „progresivna“ ljevica sa svojim prijedlogom „Zakona o pobačaju“. Naime osim što je potpuno nestručan, pokazuje temeljno nerazumijevanje medicinske terminologije u situaciji gdje se regulira medicinski zahvat, od toga što znače gestacijski tjedni pa sve do medikamentoznog pobačaja. Štoviše, on ne nudi nikakvo rješenje problema kasnih pobačaja, što je navodno bio povod da skupite potpise da zakon sada dođe na dnevni red. Time ste priznali da vam cilj nije bio pomoći trudnici i djetetu, nego iskoristiti njezinu situaciju za vlastiti politički probitak.

No ja vas ne prozivam tek zbog licemjernog političkog profiterstva, nego vas direktno smatram odgovornima za regresiju ženskih prava koja će biti posljedica vaše zlouporabe ovih pitanja koju je javnost prepoznala i zbog koje će u budućnosti u najmanju ruku sa skepsom gledati na različite situacije u kojima ženska prava doista jesu ugrožena. Zaključno, vaš je amaterizam toliko velik da ste kao tzv. progresivna ljevica uspjeli predložiti zakon koji je restriktivniji i diskriminatoran u odnosu na stari zakon.

Stoga vas, kolegice i kolege s „progresivne ljevice“, kad već niste povukli ovaj zakonski prijedlog na vrijeme da prikrijete vlastitu potkapacitiranost u pokušaju zakonskog reguliranja prekida trudnoće, pozivam da i sami glasujete protiv svog prijedloga zakona jer nije u skladu s vašim proklamiranim stavovima. Ako podržite ovakav prijedlog zakona dugoročno ste ne samo narušili ženska prava u smislu u kojem ih inače vi tako bučno zagovarate nego i izdali vlastito biračko tijelo!“, zaključuje Selak Raspudić.

Ravnateljica Branka Gabriela Vojvodić: “Hinini novinari izvještavaju javnost o onome što smatraju bitnim”

Podsjetimo, Hinina ravnateljica Branka Gabriela Vojvodić u ponedjeljak je izvijestila Hrvatski sabor i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) o navodnom pritisku saborske zastupnice Selak Raspudić na novinarku Hine na njenom radnom mjestu – novinarskoj sobi saborskih izvjestitelja.

U pismu stoji kako je nakon objave Hinine vijesti pod naslovom: Oporbeni prijedlozi bez podrške vladajuće većine, u novinarsku sobu u Hrvatskom saboru prvo došao Nikola Grmoja prigovorivši novinarima Hine da je iz vijesti izostavljen govor njegove stranačke kolegice Selak Raspudić.

> Ravnateljica HINA-a postala predsjednica udruženja balkanskih novinskih agencija u kojem su Srbija, RS, Turska..

> Ravnateljica HINA-e na dopis UIO odgovorila: “Pisat ću papi Franji!”

> Dr. Markić: ‘Šokiranost’ ravnateljice HINA-e zahtjevom da netko snosi odgovornost puno govori o njezinom dosadašnjem načinu rada

> Hina se dvaput oglušila na priopćenje izbornog Etičkog povjerenstva

> Novinarka Hine Sandra Bartolović zbog krnje u Imotskom Hrvatima poželjela obilje korona virusa i nestašicu maski

“Nakon njega u novinarsku sobu je došla i Selak Raspudić te na neprimjeren način pred drugim kolegama izjavila da ju Hina namjerno ‘šikanira i cenzurira’. Tvrdila je i da Hina ne prati kronologiju saborskih rasprava te da kad ona govori prva, nije navedena kao prva govornica te da Hina to čini sustavno i namjerno”, navodi ravnateljica Vojvodić. Dodaje da Hinini novinari “ne izvještavaju da bi prenijeli sve što je bilo tko od političara rekao, nego da izvijeste javnost o onome što smatraju bitnim“, te poziva HND i Hrvatski sabor “da osude ponašanje zastupnice Selak Raspudić i svako potencijalno slično ponašanje političara prema novinarima Hine i svih drugih medija”.

Neprofesionalno izvješćivanje javnog servisa

Odgovor zastupnice Selak Raspudić nije prva reakcija na Hinino neprofesionalno izvješćivanje.

U Hrvatskoj postoje teme o kojima se laže – vrlo sustavno. Najčešće je riječ o hrvatskim braniteljima, životu u Hrvatskoj, rodnoj ideologiji, temama vezanim uz komunističku prošlost, Jugoslaviju.

Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) – javni medij i jedina nacionalna novinska agencija u Hrvatskoj čiji su korisnici gotovo svi važniji elektronički i tiskani mediji u zemlji, na što je upozorila i zastupnica Selak Raspudić –  nije jednom prenijela lažnu vijest, pa čak i na štetu Hrvatske.

> Thompsonov tim: Je li HINA podružnica srpskih ekstremnih medija?

> Kako HINA svakodnevno pristrano oblikuje medijski prostor – hoće li Sabor reagirati?

> Hrvatska izvještajna novinska agencija – HINA opet širi neistine o GI Narod odlučuje

Podsjetit ćemo samo na neke od primjera.

Tim jednog od najpopularnijih hrvatskih pjevača Marka Perkovića Thompsona zapitao se da nije HINA podružnica srpskih ekstremnih medija, a o udruzi U ime obitelji više se puta lažno izvijestilo.

> Hinino plasiranje lažnih vijesti o U ime obitelji: Zatraženo ispitivanje postupaka i sankcioniranje odgovornih

> Culej o kampanji blaćenja i Hini, Beus Richembergh odgovorio uvredama

> Marko Curać: Kako je HINA pratila predsjedničku kampanju?

Tekst hrvatskog novinara Danijela Majića, objavljen u Frankfurter-Rundschau u ožujku 2017. HINA je, iako je pun očitih laži, prenijela i stavila mu lažni naslov, umjesto naslova izvornika. Udruga U ime obitelji 16. ožujka, kad je HINA i objavila tekst, inzistirala je na njegovom micanju. Na reagiranje udruge U ime obitelji i demanti te vijesti, uredništvo Hine nije reagiralo satima pa je udruga U ime obitelji zaključila da se radi o namjerno plasiranoj laži.

Godine 2018. u članku “Udruga Domino podnijela kaznenu prijavu protiv udruge U ime obitelji i Željke Markić” kojime je HINA, ne provjeravajući dostupne činjenice, prenijela priopćenje udruge Domino koje sadrži neistinitu (lažnu) vijest o tome kako je institucionalnu potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva udruga U ime obitelji dobila na temelju prijevare jer, navodno, nije zadovoljila uvjet javnog natječaja koji propisuje da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje udruge ne smije voditi kazneni postupak po službenoj dužnosti.

HINA je tako, bez provjere istinitosti teških kvalifikacija o U ime obitelji i osobi ovlaštenoj za zastupanje – gđi Željki Markić, plasirala lažnu vijest, koju su potom prenijeli svi mediji, premda je vrlo jednostavno mogla saznati istinitu informaciju – da se protiv gđe Željke Markić ne vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti, o čemu potvrdu izdaje općinski kazneni sud, a ta potvrda je dostavljena Zakladi.

Plasiranjem vijesti bez intencije provjere činjenica koje iznosi, HINA je počinila nedopustivu profesionalnu pogrešku koja je protivna osnovnim načelima novinarske prakse, posebice javne novinske izvještajne agencije, te ozbiljno naštetila ugledu i časti udruge U ime obitelji i njene predsjednice.

HINA je također objavila i netočnu vijest pod naslovom „Divjak: Skandalozna tužba U ime obitelji, Hrvatska posljednja u Europi uvodi informatiku kao obvezni predmet”. Udruga U ime obitelji odmah je uputila demanti u kojemu se navodi da ustavnu tužbu nije podnijela udruga U ime obitelji, a podnositelj tužbe ni na koji način nije povezan s udrugom.

Lažne vijesti HINA je plasirala i o GI Narod odlučuje, a podsjećamo, udruga U ime obitelji dio je platforme ove referendumske inicijative.

HINA je između ostalog lažno tvrdila da je GI Narod odlučuje tražila da se “prekrajaju izborne jedinice” te krivo prikazivala da je prijedlog GI Narod odlučuje bio usmjeren protiv nacionalnih manjina, čime je nanosila štetu ugledu GI Narod odlučuje.

Hinino (ne)suočavanje s prošlošću

Za HINA-u je pozdrav “Za dom spremni” isključivo – ustaški, a o primjerice o Rezoluciji Europskog parlamenta kojom se izjednačavaju komunizam i nacizam HINA nije izvijestila ni riječi.

“Osnovna zadaća je obavještavati javnost o onome što se događa u ključnoj instituciji Europske Unije”, podsjetio je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak gostujući na HRT-u upozorivši da ni HRT ni HINA o Rezoluciji Europskog parlamenta “Važnost europskoga sjećanja za budućnost Europe” nisu uopće izvijestili.

Europski parlament pozvao je još u listopadu 2021. na otvaranje dosjea UDBA-e i KOS-a, a HINA je o tome izvijestila tek u prosincu nakon što je izvješće podržano s 531 glasom za, 48 protiv i 117 suzdržanih.

> HINA lažno optužila vojnike Hrvatskog vijeća obrane

Po Zakonu bi HINA trebala djelovati po načelima neovisnoga, nepristranog i profesionalnoga novinsko-agencijskog izvještavanja i ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija. HINA ne smije, faktički ili pravno, doći pod vlasničku ili drugu interesnu kontrolu neke ideološke, političke ili ekonomske skupine.

Međutim, u Hini se pod ravnateljstvom gospođe Branke Gabrijele (Valentić) Vojvodić provodi cenzura, odnosno političko pogodovanje neobjavljivanjem informacija važnih za javnost, na što su upozorili Hrvatski novinari i publicisti krajem rujna 2016. kada se tijekom predizborne kampanje za parlamentarne izbore zaustavilo objavljivanje teksta o tome da bivša tvrtka Dijane Šucbah Mrsić, supruga bivšeg Milanovićevog ministra Miranda Mrsića, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje duguje više od 10,6 milijuna kuna.

“Kada je 30. prosinca 2012. za ravnateljicu Hine izabrana Branka Valentić, glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika i nekadašnja novinarka Vjesnika, svima je bilo jasno kako je to imenovanje bilo još jedan korak prema potpunoj kontroli informacija koje objavljuje državna novinska agencija, te klasično stranačko uhljebljivanje, za vrijeme vlade Zorana Milanovića“, podsjetio je Željko Sakić 2016. godine.

> Željko Sakić: Svaki dan pobjeda studija ORA uz medijsku potporu HINE!

“Usprkos tome Upravno vijeće Hine produžilo je ugovor politički imenovanoj ravnateljici 13. studenog 2015., odmah nakon parlamentarnih izbora. Naime, Valentić je izabrana prema stranačkom ključu iz kvote HSU Silvana Hrelje, koji je za aktualne izbore na svojoj listi angažirao bivšeg predsjednika Stipu Mesića.

Tako je posve logično da HINA periodično pruža neobičajeno veliki prostor fenomenima iz bivšeg sustava koje se nekritično hvali i prikazuje, kao u antropološkoj studiji pod naslovom “Svaki dan pobjeda“ autorice Reane Senjković”, upozorio je Sakić na imenovanje Branke Valentić, danas Vojvodić.

Na primjedbe da je došla po političkom ključu za Jutarnji list rekla je: “Hinino Upravno vijeće i ravnatelj uvijek su dolazili na to mjesto uz potporu politike i bilo bi jako bedasto reći da meni to nije pomoglo. Odmoglo mi sigurno nije”.

Branku Gabrielu Vojvodić u svibnju 2017. Hinino Upravno vijeće izabralo je drugi put te u rujnu 2021. treći put na razdoblje od četiri godine za ravnateljicu Hine.

Bivša ravnateljica Hine: “Hina je izgubila svoju funkciju koju je imala”

> Smiljana Škugor-Hrnčević: Dobila sam spor protiv Hine zbog otkaza. Tko će za to odgovarati?

“HINA je izgubila svoju funkciju koju je imala – da zastupa interese svoje države, svojih građana koji ju kroz proračun plaćaju. HINA je javni servis. Svatko u Hrvatskoj ima pravo dobiti ono što njega zanima. Međutim, danas je kvaliteta objavljivanja vijesti u HINI pala”, upozorila je Smiljana Škugor-Hrnčević, dugogodišnja novinarka, dopisnica, urednica i nekadašnja ravnateljica HINA-e, koju je Kukuriku koalicija smijenila s mjesta ravnateljice, gostujući u emisiji 55 minuta kod Željke Markić.

Više o kontroverzijama u vezi HINE i manipulacijama tadašnje Vlade ali i manipulacijama koje se odvijaju ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama kad su u pitanju novinske agencije pogledajte u emisiji:

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.