Najnovija analiza pokazala je kako se u Zagrebu jede zakonski neispravno mljeveno meso. Podaci su objavljeni u časopisu Meso, a govore kako je svako peto prepakirano mljeveno meso lošije kvalitete, odnosno deklaracija ne odgovara proizvodu.
Svaki peti paket mljevenog mesa u Zagrebu sadrži manje mesa od deklariranog, a više masti i vezivnog tkiva. “Po nekoliko je puta prepakirano, zamrzavano i na našem tržištu ostaje škart“, rekla je Snježana za Dnevnik Nove TV.
“Cijenim ono što su seoske ruke obradile, izradile i samljele“, napominje Josipa. Građani kažu i nisu iznenađeni. Uvijek su na posebnom oprezu kad je riječ o mljevenom mesu.
“Obrti, mesnice, koji stoji imenom i prezimenom iza toga ulijevaju više povjerenja od onog proizvoda za koji ne znate odakle je došao u trgovačkom lancu“, kaže Ivica.
“Svaki mesar, trebao bi uzeti komad svinjetine, junetine ili čega već i samljeti to meso ispred kupca, jer mljeveno meso je jako osjetljivo“, kaže Dragan Jurjević.
Biotehnološka analiza pokazala je kako je 21% uzoraka, samo na području Zagreba – lošije kvalitete, objavljeno je u časopisu Meso.
“Nije upitno zdravlje potrošača, radi se o kvaliteti. U ovom slučaju, potrošač ne bi donio odluku da kupi taj proizvod po toj cijeni po kojoj se odlučio kupiti jer mu je prezentirano da se radi o određenoj kvaliteti mesa“, kaže Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informaciju potrošača.
Radi se, kaže, o dovođenju kupaca u zabludu, jer, manjkavom deklaracijom, prikriva se loš proizvod.
“Kada potrošač na deklaraciji pročita, mora biti siguran da to što piše se nalazi u tom pakiranju”, navode iz Udruge potrošača. Potrebno je, ističe, sankcioniranje. kao i sustavnije kontrole onoga što nam se nađe na stolu, a kontrole se, tvrdi glavni državni inspektor – provode.
“Ako je to tako, mi ćemo uputiti dodatno ljude na teren da utvrdimo stanje jer je zdravlje ljudi ispred svega. To je osnovni zadatak inspekcije, da kontrolira kvalitetu i kakvoću proizvoda”, napominje glavni državni inspektor Andrija Mikulić.
Prema zakonu o zaštiti i informiranju potrošača, za dovođenje kupaca u zabludu, kazne su od 30 do 70 tisuća kuna.
“Znamo da nas se pokušava prevariti i da nam se pod jednu kvalitetu prodaje nešto sasvim drugo, a da mi o tome ne znamo ništa. To što ću ja kao potrošač kupiti je moja stvar, ali ne smijem biti zakinut za informaciju i ne smijem biti doveden u zabludu. Pa da budem i krajnje banalan – ako mislim da sam kupio sol, a kupio sam šećer – onda tu nešto nije u redu“, napominje reporter Dnevnika Nove TV Vjekoslav Đaić.
