Parlamentarni izbori su iza nas, no još uvijek nije formirana Vlada. Imati raspušten Sabor, Vladu koja je tehnička uz migrantski val i sve što se dogodilo u Parizu, svakako nije dobro. Raspušteni Sabor ne može se sastati ni u slučaju izvanrednih okolnosti.
Vlada i nakon raspuštanja parlamenta ima ovlasti uredbama uređivati pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza. Ali bez Sabora ne može uređivati pitanja koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustroj, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.
O tome što tehnička Vlada može do formiranja nove Vlade, te što u slučaju potrebe donošenja velikih odluka, razgovarali smo s Vladimirom Šeksom, Posebnim savjetnikom Predsjednice za ustavno-pravna pitanja.
“Postoji Zakono o postupku primopredaje vlasti gdje Vlada nakon raspisivanja izbora i njihova održavanja treba završavati neke tehničke poslove. Samo nešto što je tekuće, što je neophodno, što je neodložno, to treba raditi, a sve drugo ne smije i ne može, sve dok se ne formira nova Vlada”, kaže Vladimir Šeks.
“Ako se radi o domeni vanjske politike predsjednica sukreira i suoblikuje vanjsku politiku, bez predsjednice se ne može učiniti niti jedan potez koji se odnosi na vanjsku politiku ili na nacionalnu sigurnost, nijedan potez koji se odnosi na stabilnost države, jer predsjednica po Ustavu brine i za usklađeno i redovno djelovanje hrvatske vlasti i političkog sustava. Vlada i pojedini ministri mogu samo obnašati one poslove koji su nužni i neophodno potrebni, koji su tekući i kojima se ne preuzimaju nikakve obveze države prema bilo kome, niti stvaraju neke financijske obveze. To je sada bivša Vlada, to je čisto završetak određenih poslova”, ističe.
Na upit što ako dođe do potrebe za zatvaranjem granice Šeks kaže: “Vlada ne može sama donijeti odluku o zatvaranju granice, to je krupno pitanje, ako bi to Vlada pokušala onda bi predsjednica trebala razmotriti kako postupiti, procijeniti prelazi li to prava bivše Vlade. To je jako kompleksno pitanje i nadam se da ova Vlada u odlasku, bivša vlada, neće pokušati donijeti nikakve odluke koje bi premašivale kapacitet koji ima.”
Koje su krizne okolnosti u kojima situaciju rješavaju zajedno Vlada i predsjednica države?
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda, pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednice.
U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države predsjednica može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.
U slučaju neposredne ugroženosti ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, predsjednica Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Za vrijeme trajanja ratnog stanja, ako Sabor ne zasjeda, predsjednica također ima ovlast uredbama sa zakonskom snagom uređivati sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.
