Capak: ‘Lockdown u proljeće nas je koštao 22 milijarde kuna’

U Hrvatskoj bi u petak broj zaraženih mogao biti veći nego što je bio danas, kazao je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Dodao je kako se nada da će se uskoro vidjeti rezultati mjera koje su donesene prošloga tjedna, inače će se, kako kaže, ići na druge opcije koje postoje.

U Otvorenom su oko mjere glede pandemije koronavirusa govorili ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, molekularni biolog Igor Štagljar, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac Saša Srića i pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu Damir Trut.

– Napravit ćemo sve da do “lockdowna” ne dođe. U proljeće nas je “lockdown” koštao 22 milijarde kuna. Hrvatska ima dobre epidemiološke mjere i kada bi ih se svi držali, situacija bi se sigurno poboljšala. Na raspolaganju nam stoji još niz mjera, rekao je Capak.

Za situaciju u Sloveniji kaže kako je ondje incidencija više nego dvostruko veća od one u Hrvatskoj. Oni imaju nagli rast novih slučajeva, pa mi je logično da kreću u daljnje zatvaranje, dodaje. Ističe da su epidemiolozi skloni donošenju strožih mjera, ali da se zapravo uvijek treba razmišljati da se život treba nastaviti i da država treba funkcionirati. Treba pronaći balans.

“Nema brojke zbog koje se određuje ‘lockdown'”

Napominje da nema te brojke za koju bi se moglo reći da je ključna za određivanje “lockdowna”. Trenutačno je broj zaraženih u Hrvatskoj veliki, ali smo po incidenciji negdje na sredini u odnosu na europske države, dodaje.

Govoreći o cjepivu protiv Covida-19 Capak je izjavio da se RH prijavila za kupnju cjepiva putem natječaja koje provodi EU. Kaže da su “za prvu ruku” tražili cjepivo za 1.800.000 ljudi, što bi obuhvatilo najveće rizične skupine i zdravstvene djelatnike. Cijepljenje će biti dobrovoljno. Ne zna koliko će se ljudi htjeti cijepiti, ali misli da bi interes mogao biti dobar, s obzirom na postojeći interes ljudi za cjepivom protiv gripe.

Capak: Imamo ponude tri proizvođača cjepiva, cijena jednog cjepiva oko 10 eura

Kazao je da je RH dobila tri ponude od proizvođača koji rade cjepivo. Prosječna cijena je oko 10 eura po dvije doze, jer će se to cijepljenje vjerojatno morati obaviti s dvije doze.

– S obzirom na kvalitetu cjepiva, odlučili smo se za maksimalnu količinu od AstraZenece. Tražili smo dva puta po 1.800.000 doza, no EU raspodjeljuje cjepivo, pa smo prema našem broju stanovnika i potrebama koje smo prijavili dobili 2.700.000 doza. Da bi pokrili rizične skupine fali nam još 900.000 doza. Razmatramo ponude i drugih proizvođača. Neki uvjeti od Johnson&Johnson nisu nam odgovarali pa čekamo druge ponude. Imamo i ponudu i od onih koji ne pregovaraju s EU. Npr. Pfizer također nudi svoje cjepivo, kazao je Capak.

Odgovarajući na pitanje hoće li među prioritetnim osobama za cijepljenje biti npr. premijer, predsjednik Republike, saborski zastupnici, Capak je kazao da funkcije nisu prioriteti te da još nisu napravili plan cijepljenja protiv Covida.

Igor Štagljar, molekularni biolog, smatra da nije bitno stvoriti kakvo-takvo cjepivo protiv Covida-19, već je važno da ono bude efikasno. Prema neslužbenim podacima oksfordsko cjepivo imat će 80% efikasnosti, kazao je i napominje da uopće nije bitno tko će biti prvi.

Objasnio je kako je za efikasno cjepivo potreban novac, a on sada uopće nije bio u pitanju jer se oko toga ujedinio cijeli svijet.

– Sve kompanije i sveučilišta koja rade na cjepivu dobili su enormnu količinu novaca, rekao je Štagljar i dodao da je u prvoj fazi cjepivo dobilo 20-ak volontera, u drugoj njih 200-ak, a u trećoj fazi od 10.000 do 50.000 volontera diljem svijeta. Ključna faza je treća. Čak se smatra da bi bilo jako dobro kada bismo imali i 50% efikasnosti cjepiva, kazao je. Smatra da je bitno postići procijepljenost od 60-70 posto diljem svijeta kako bi se spriječilo eksponencijalno širenje virusa.

Koliko je zaista zaraženih, jedno je od najvažnijih pitanja. Pretpostavlja se da je 25-50 posto oboljelih asimptomatskih, kazao je Štagljar i dodaje kako je bitno znati i koliko dugo će trajati imunitet. Napominje da je jedna studija u Islandu pokazala kako imunitet traje 120 dana. Bitno pitanje je i kako to da neki imaju jako teške simptome, a drugi jako blage. Postoji neka genetička komponenta koju još ne znamo. Pitanje je i hoće li doći do reinfekcije. Takvi slučajevi su vrlo rijetki, dodaje Štagljar.

Saša Srića, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, rekao je da nas broj zaraženih još jednom mora upozoriti da se moramo pridržavati mjera. Naglašava da je virus ušao u zdravstveni sustav i da je taj sustav preopterećen. Pitanje je hoće li se uz sve ovo zdravstveni sustav uspjeti održati, upitao je Srića.

Ozbiljnost inspekcija podiže se za jedan stupanj

Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu, navodi da temeljni cilj nije kažnjavanje ljudi već poštivanje epidemioloških mjera koje su donesene.

– Mislim da smo mi u zdravstvenom sustavu kroz ove inspekcije pomagali i na terenu postizali određene rezultate. Kako idemo u neko malo teže vrijeme, ljudi ulaze u zatvorene prostore i tamo se odvija život, kazao je Trut i naglasio da se za jedan stupanj podiže ozbiljnost inspekcija i postupaka koje će provoditi na terenu. Tijekom vikenda napravi se oko 300-400 inspekcijskih nadzora. Najčešće se radi o nepridržavanju distance ili je pak preveliki broj osoba u određenom prostoru. Istaknuo je da inspektora na terenu ima dovoljno.

Kozlevac: U Istri virus nije u slobodnoj cirkulaciji

Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije, kaže da je Istra 5-6 tjedana imala vrlo mali broj zaraženih ljudi. Epidemiolozi su konstatirali da Istra nema virus među populacijom, već da je virus moguć samo “ulaskom” zaraženih.

– Kako se situacija pogoršavala u drugim hrvatskim županijama, pa i u Sloveniji i Italiji, to smo odmah osjetili i u Istri. Danas je broj zaraženih bio 41. Od toga su 34 osobe iz drugih krajeva. Jedan dio zaraženih je iz zdravstvene ustanove, drugi dio zaraženih s nekih događanja u klubu u Rijeci. Nakon analize može se reći da virusa u slobodnoj cirkulaciji, u našoj populaciji, nema, dodaje.

Napomenuo je da treba ograničiti sva događanja gdje se okuplja veliki broj ljudi. Očekujem da Nacionalni stožer sagleda cjelokupnu situaciju u vezi sa sportom. Nismo otok, očekujemo da se donesu mjere. U fazi smo da se branimo od ulaska virusa. Apeliramo na ljude da ne putuju bez potrebe. Mobilnost ljudi treba kontrolirati, naglasio je.

Karin: Na području Splitsko-dalmatinske županije još uvijek je sve pod kontrolom

Na području Splitsko-dalmatinske županije još uvijek je sve pod kontrolom, iako je posljednjih dana bio veliki broj zaraženih, kazala je Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo te županije. Uspijevamo locirati mikrožarišta, doći do kontakata, stavljati ljude u izolaciju. No bez obzira koliko god se zdravstveni sustav naprezao, ako se sami ne pridržavamo mjera, epidemija se neće moći zaustaviti. Čim popusti poštivanje mjera, bolest se proširi, epidemija uzima maha, istaknula je Karin.

Štagljar: Kanada je bogata i može si dopustiti “lockdown”

Štagljar je komparirao epidemiološku situaciju u Kanadi i Hrvatskoj te je kazao da Kanada nije niti približno dobro riješila koronakrizu kao što je to učinila Hrvatska.

– Ljudi u Hrvatskoj ne razumiju da su bili privilegirani za vrijeme prvoga vala jer su Nacionalni stožer i Vlada izvanredno riješili tu situaciju. Kanada je išla u “lockdown” dva mjeseca nakon što je bio detektiran prvi slučaj. Danas Kanada ima više od 208.000 slučajeva Covida-19 i nešto više od 9.800 mrtvih. Budući da Kanada ima 38 milijuna stanovnika, onda je to 257 umrlih po milijunu stanovnika. Hrvatska je danas na 99, a SAD na 690.

U Kanadi su, kako kaže Štagljar, prije dva tjedna zatvorene teretane, nema više svadbi niti se može objedovati u zatvorenim prostorima restorana. Na neki način Kanada je u “lockdownu”. To je tamo lako napraviti jer je riječ o bogatoj državi. Svaki čovjek koji ne može raditi dobije od vlade 2.500 dolara mjesečno. Znam da to nije moguće ovdje u Hrvatskoj i zbog toga se ljudi toliko i boje sljedećeg “lockdowna”, a mislim da se on neće dogoditi, kazao je Štagljar.

“Hrvatska mora donositi mjere u skladu sa svojim mogućnostima”

Capak je potom rekao da hrvatska Vlada ima mjere u skladu sa svojim mogućnostima. Donesene su još šire mjere nego što je to bilo, ali si mi ne možemo priuštiti sličnu situaciju, jer ako uđemo u “lockdown”, naš BDP bi tonuo.

– Mi moramo u skladu s našim mogućnostima donositi mjere. Nadam se da za Hrvatsku “lockdown” neće biti potreban te da ćemo uspjeti ograničiti širenje virusa i stati na ovim brojkama, odnosno smanjivati broj zaraženih. Situacija oko Hrvatske prelijeva se i nama. No ne možemo reći da nemamo horizontalnu transmisiju bolesti, kao što to kažu u Istri, istaknuo je Capak.

Srića: Treba zbrinuti pacijente i s drugim akutnim bolestima

Zatvaranjem hitnog trakta KB Dubrava može se očekivati da će pacijenti biti upućeni prema drugim hitnim prijemima. Očekuje se da će 90% tog kapaciteta preuzeti KBC Zagreb, kazao je Srića. Smatra da se i dalje treba voditi računa o tome da postoje pacijenti s drugim akutnim bolestima koji moraju biti zbrinuti.

– KBC Zagreb, a vjerujem i druge ustanove, rade maksimalno i svi pacijenti s akutnim stanjima su adekvatno zbrinuti, kazao je Srića.

Na pitanje što je s onima koji imaju kronične bolesti koje se moraju pratiti, Srića napominje da Klinika za plućne bolesti Jordanovac za onkološke bolesnike jednakim intenzitetom radi. Ostalim pacijentima, kojima život nije ugrožen, zahvati će se odgoditi za određeno razdoblje. Nadamo se da neće biti uskraćeni pacijenti s akutnim stanjima, dodao je.