1. veljače sveti Sigebert – mladi kralj velike vjere i ljubavi prema Bogu

Foto: Jacobus de voragine, legenda aurea, www.commons.wikimedia.org

Sigebert je stekao neprolazne zasluge za Krista Gospodina i njegovu Crkvu. Bio je izuzetno pobožan mladić, isticao se svojim milosrđem i brigom za siromahe, gradnjom bolnica, crkava i domova za nevoljnike te osnivanjem mnogih samostana

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sveti Sigebert III, kralj Austrazije, sjeveroistočnog dijela merovinškog franačkog kraljevstva, najstariji sin franačkog kralja Dagoberta I, rođen je 630. u glavnom gradu Austrazije Metzu (danas departman Moselle, Lorraine, sjeveroistočna Francuska).

Sigebertov otac, Dagobert I, umro je 638. godine. Umjesto maloljetnog Sigeberta vladali su sveti Kunibert, biskup Kölna i vojvoda Adalgisel, a odgajao ga ga je majordom, Pipin iz Landena. Pokušao je kao desetogodišnjak 640. svojem kraljevstvu pripojiti Tiringiju, ali je njegovu vojsku porazio tirinški vojvoda Radulf. Sigebert je bio samo formalno kralj (roi fainéant, „kralj besposličar“), a vladao je zapravo njegov majordom (nadstojnik kraljevskog dvora), Grimoald.

Duhovni savjetnik mladog kralja Sigeberta bio je sveti Kunibert. Sigebert je stekao neprolazne zasluge za Krista Gospodina i njegovu Crkvu. Bio je izuzetno pobožan mladić, isticao se svojim milosrđem i brigom za siromahe, gradnjom bolnica, crkava i domova za nevoljnike te osnivanjem mnogih samostana, među njima i onih u Stavelotu i Malmédyju (provincija Liège, istočna Belgija) te u Metzu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Austrazija u franačkom kraljevstvu:

Austrasia, homeland of the Franks (darkest green), and subsequent conquests (other shades of green).Foto: fah

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.