Veliki pisac umro je prerano, sa samo 43 godine života, ostavivši za sobom natuknice za čak 40-tak nikada napisanih romana i pripovijesti. Bio je to veliki gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.
„Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka“, pisao je August Šenoa nakon razornog potresa koji je 1880. godine pogodio njegov Zagreb…
Na današnji dan obilježava se godišnjica smrti slavnog Augusta Šenoe. Umro je u Zagrebu sa samo 43 godine života, od komplikacije upale pluća. Tadašnji zagrebački gradonačelnik, August Šenoa, pomagao je unesrećenim ljudima te po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro 1881. godine.
Veliki potres magnitude 6,2 Richtera 1880. godine pogodio je Zagreb, a u snažnom podrhtavanju oštećena je skoro svaka od 3670 zgrada, koliko ih je tada bilo u gradu. Urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova.
Mnogi Zagrepčani živjeli su u strahu nakon potresa. Oni koji su mogli, pobjegli su u obližnje gradove monarhije, ali i razne europske gradove. Navodi se da je Glavni kolodvor izdao 3800 karata u sljedećim danima. Sam grad je tada imao oko 30.000 stanovnika.
Osim što je bio romanopisac, August Šenoa bio je i ravnatelj i dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta (preteče HNK), te urednik časopisa Vijenac.
Oženio se turopoljskom plemkinjom Slavom Ištvanić. Sin Milan Šenoa također se okušao u pisanju povijesnih romana, a napisao je i biografiju svog oca. Drugi sin Branko bio je poznati slikar, scenograf i kazališni intendant. August Šenoa umro je prerano, ostavivši za sobom natuknice za čak 40-tak nikada napisanih romana i pripovijesti. Bio je to veliki gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
