Sveta Hildegrada iz Bingena, poznata kao jedan od najvećih umova svojega doba, u svojim spisima među ostalim pruža i mnoštvo savjeta o prehrani i bogatstvu što ga sadrže namirnice, a njezina su otkrića i danas, 800 godina kasnije, vrlo aktualna.
‘Opće moralno rasulo ugrožava čovjeka, dok zagađenost prirode, odnosno zemlje i voda štetno djeluju na njegovo zdravlje. Također, neumjerenost u jelu i piću te nedostatak određenih vrlina dovode do tjelesnih bolesti, očaja i depresije. Kad se dogodi neravnoteža u organizmu i bolest, čovjek da bi ozdravio ima na raspolaganju niz biljaka i biljnih pripravaka, no posebno je važan povratak temeljnim vrlinama: vjeri, umjerenosti, velikodušnosti i razboritosti’, zapisala je još u 12. stoljeću sestra benediktinka Hildegarde (1089. – 1179.).
Rođena je kod Mainza u Njemačkoj, kao deseto dijete u plemićkoj obitelji i kao djevojka otišla je u samostan sestara benidkitinki. Za života je djelovala kao naučiteljica vjere, umjetnica (dramaturginja i skladateljica), s izrazitim darom proroštva. Naime, već su je i suvremenici poštivali kao Božju glasnicu s brojnim karizmama.
Sveta Hildegrada iz Bingena, poznata kao jedan od najvećih umova svojega doba, u svojim spisima među ostalim pruža i mnoštvo savjeta o prehrani i bogatstvu što ga sadrže namirnice, a njezina su otkrića i danas, 800 godina kasnije, vrlo aktualna, piše verbum.hr
Wighard Strehlow, doktor kemije, jedan od najvećih poznavatelja Hildegardine medicine koji već 25 godina primjenjuje Hildegardine savjete u medicini i prehrani, u knjizi Sveta Hildegarda i hrana kao lijek – namirnice i recepti na jednomu je mjestu sabrao spoznaje o hrani te savjete i recepte utemeljene na spisima sv. Hildegarde.
Autor je na jednomu mjestu sabrao spoznaje o hrani te savjete i recepte utemeljene na spisima sv. Hildegarde
Prvi dio knjige bavi se posebnom ljekovitom snagom hrane te opisuje korisna i štetna svojstva brojnih prehrambenih namirnica: voća, povrća, žitarica, mesa, ribe, začina, napitaka itd., a tu se nalaze i korisni savjeti o začinskomu bilju, njihovoj primjeni i uzgoju. Autor nam prenosi i stav svete Hildegarde prema sirovoj hrani, zelenomu, nedozrelom voću i povrću te nabraja i opisuje namirnice koje je sveta Hildegarda nazvala „kuhinjskim otrovima“.
U drugomu dijelu knjige nalazi se više od 300 najrazličitijih recepata koji se temelje na medicinskim i kulinarskim savjetima svete Hildegarde, a koje je dr. Strehlow iz njezinih spisa sabrao i na praktičan način prikladan suvremenomu čovjeku uobličio nazvavši ih jednostavno: Hildegardina kuhinja.
Hrana kao lijek – recepti svete Hildegarde na Laudato TV:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
