20. kolovoza 1940. Lav Trocki – začetnik ‘crvenog terora’ koji je odnio milijune žrtava

Foto: commons.wikimedia.org

Na današnji dan 1940. izvršen je atentat na poznatog komunista Lava Trockog, koji je dan kasnije umro. Dogodilo se to u Meksiku, gdje je Trocki živio u egzilu nakon sukoba sa Staljinom i napuštanja SSSR-a. Atentat je izveo Staljinov agent Ramon Mercader, španjolski komunist i jedan od zločinaca iz Španjolskog građanskog rata. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trocki je bio jedan od glavnih vođa Oktobarske revolucije poznatog kao ‘crveni teror’. Ona je bila najveća katastrofa u povijesti Rusije, te strašni teror koji je Staljin preko Mercadera i sličnih pokušao “prebaciti” u katolički dio Europe od Španjolske pa sve do Hrvatske. U Hrvatskoj je nažalost to uspio, i to preko partizana i Josipa Broza, a to je hrvatski narod koštalo stotine tisuća života, kao najveća katastrofa u povijesti Hrvatske.

 

Atentat je izvršen u kući u kojoj je Trocki živio, u predgrađu meksičkog glavnog grada Mexico Cityja. Zanimljivo je da je Trocki do godinu dana ranije živio u istoj kući s poznatom slikaricom Fridom Kahlo i s njenim suprugom, također poznatim slikarom Diegom Riverom. Međutim, Rivera i Trocki su se posvađali, neki kažu zbog ljubavne veze Trockog s Fridom (što nije dokazano), pa je Trocki odselio u drugu kuću u istom predgrađu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Staljinov agent Mercader uspio se približiti Trockom pomoću ljubavne veze s njegovom tajnicom. Jednom prilikom zatražio je od Trockog da pročita neke njegove radove. Trocki ga je primio u sobu. Mercader je u kaputu imao planinarski cepin (oruđe s drškom i oštrim vrhom kojim se zabada u led ili stijenu). Kad je Trocki počeo čitati, Mercader je izvadio cepin i snažno udario Trockog po stražnjem dijelu lubanje. Time ga ipak nije ubio. Trocki se počeo boriti, pa su stražari čuli buku i upali u sobu. Htjeli su ubiti Mercadera, ali ih je Trocki spriječio, kako bi Mercader mogao svjedočiti.

Trocki je umro sljedeći dan u bolnici od ozljede, a ubojica je završio u meksičkom zatvoru na 20 godina. Staljin je ubojicu odlikovao Redom Lenjina još dok je ovaj bio u meksičkom zatvoru, a kad se vratio u SSSR proglašen je i Herojem Sovjetskog Saveza.

Lav Torcki je bio jedan od najvažnijih ljudi u zločinačkon nasilnom prevratu u Rusiji poznatom kao Oktobarska revolucija. Smatra se jednim od utemeljitelja zloglasne komunističke Crvene Armije i jedan je od vojskovođa u krvavoj revoluciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Oktobarska revolucija – građanski rat i najveća katastrofa u povijesti Rusije

U stvarnosti, Oktobarska revolucija je bila građanski rat u Rusiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ruski građanski rat razbuktao se u posljednjim mjesecima Prvog svjetskog rata, te praktički se završio krajem 1920. godine, ali su se manje borbe vodile još par godina. Bila je to najveća katastrofa u povijesti Rusije i jedan od najtragičnijih događaja u povijesti Europe. Razrušio je zemlju i doveo do toga da je 1922. na ulicama ruskih gradova živjelo oko sedam milijuna djece  siročadi, broj akumuliran od 1914. i početka rata pa sve do kraja građanskog rata.

Procjenjuje se da je ukupan broj žrtava Ruskog građanskog rata, direktnih i indirektnih, između 7 do čak 12 milijuna ljudi, a ljudski gubici Rusije su svakako i milijuni emigranata koji su pobjegli ispred terora crvenih. Bila je to, kada se sabere i oduzme, vjerojatno najveća katastrofa u povijesti Rusije i možda najveća katastrofa u povijesti Europe.

Zemlja i ekonomija u ruševinama: mrtvi i pobijeni seljaci, uništene crkve i manastiri, spaljena sela, stoka pobijena, spaljeni gradovi, uništeni mostovi i tvornice, rudnici potopljeni, epidemija tifusa kao direktna posljedica rata koja je odnijela tri milijuna duša, i konačno suša 1920-1921. godine koja je dovela do stravične gladi i pomora ljudi.

Devojčica sedi na ulici pored leša majke umrle od gladi. Rusija, 1921. godine. Foto: Wikimedia Commons/gallery.dspl.ru

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Djevojčica sjedi na ulici pored leša majke umrle od gladi. Rusija, 1921. godine. Photo: commons.wikimedia.org

Progoni i ubijanja tzv. bijelih nastavljeni su godinama, a kulminirali su dolaskom Staljina na vlast. A Rusija i porobljeni narodi u zločinačkoj tvorevini SSSR-a potonuli su tamu, smrt i mrak sve do kraja 20. stoljeća, kada je konačno pao strašni komunizam.

 

Holodomor – genocid nad Ukrajincima sa više žrtava od Holokausta

Nije samo Rusija bila pogođena strašnim i u povijesti neviđenim terorom, već i druge zemlje SSSR-a, poglavito Ukrajina. U teroru nad Ukrajinom uz boljševizam značajnu ulogu je igrao i velikoruski nacionalizam čiji je Ukrajina uvijek bila prvi cilj.

U razdoblju između 1932. i 1933. godine, dok je sovjetska vlada prodavala ogromne količine ukrajinskog žita na inozemnim tržištima, oko 7 milijuna ukrajinskih muškaraca, žena i djece izgladnjelo je do smrti. Ovaj namjerni pokušaj da slome ukrajinski narod pomoću umjetno izazvane gladi postao je poznat kao „holodomor“.

Holodomor je po posljedicama čak i veći od nacističkog Holokausta.

Riječ „holodomor“ doslovno prevedena s ukrajinskog znači „gladomor“ iliti „smrt glađu“. Prolog tragedije poznate kao „holodomor“ bila je odluka Josipa Staljina da kolektivizira poljoprivredu. On se nadao da će to ne samo prehraniti industrijske radnike u gradovima, nego će dobiti znatnu količinu žita u svrhu prodaje u inozemstvu, a novac će iskoristiti za financiranje svojih industrijalizacijskih planova. Budući da su se seljaci, poznati po svojoj neovisnosti, odbili pridružiti kolektivnim farmama, Staljin ih je odlučio „likvidirati kao klasu“.

Doista, Staljinov totalitarni režim provodio je nemilosrdnu politiku konfiskacije žita, bez obzira na posljedice. U konačnici, opskrba žitom je postala političko sredstvo za pokoravanje ukrajinskog naroda. A posljedice se broje u milijunima ljudi koji su izgladnjeli do smrti, dok je sovjetska vlada izvozila žito (18,1 milijuna tona izvezeno u 1932., 10 milijuna tona u 1933.) s ciljem da ostvari svoje političke i industrijske ciljeve.

Хлопчик на лікарняному ліжку.jpgHolodomor – dječak u Ukrajini umire od gladi. Photo: commons.wikimedia.org

Čak 7.000.000 Ukrajinaca, koji su izgladnjeli do smrti, nisu bili važni Staljinu i njegovim zločinačkim komunistima. Bio je to najveći genocid u povijesti Europe do tada, a po broju žrtava nadilazi čak i nacistički Holokaust.

Posljedice Oktobarske revolucije, tj. građanskog rata u Rusiji, te širenje kuge komunizma na ostatak svijeta donijelo je nesagledive posljedica na cijeli svijet, a osobito na narode koji su bili u višedesetljetnom komunističkom ropstvu.

Među njima je i naša Hrvatska (u Jugoslaviji), u koju je preko partizana i Josipa Broza uvezen komunizam iz SSSR-a 1945. godine kao druga komunistička zemlja u povijesti svijeta, zbog čega koja je gotovo pola stoljeća živjela pod komunističkom diktaturom. Posljedice vladavine komunizma i neprovedene lustracije, kao i postkomunističkih kadrova koji i danas vladaju Hrvatskom u dvije najveće stranke, vode našu zemlju u lošem smjeru koji ne želi većina hrvatskog naroda.

 

Potresne slike Holodomora – genocida nad Ukrajincima (pogledati i vidjeti kako zločini komunizma vape do neba):

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.