Sveti Ambrozije, milanski biskup o svetoj Agnezi kaže ovako: ‘Još nesposobna za kaznu, a već zrela za pobjedu’
U vrijeme progona cara Dioklecijana odbila se udati za sina rimskog perfekta Sempronija, a kad se doznalo da je kršćanka, podvrgnuta je groznim poniženjima i mukama. O načinu njezine muke te o čudesima koja su se pritom događala, postoje različite legende. Iako praktički još djevojčica od 12 godina, do kraja je bila hrabra, tješila sve koji su za njom žalili i bez straha pošla u smrt. Na kraju joj je jedan vojnik mačem odrubio glavu. Preminula je na današnji dan, 21. siječnja oko 304. godine. Pokopana je pokraj Via Nomentana u Rimu.
Prema predaji, osam dana nakon mučeničke smrti ukazala se svojim roditeljima u zlatnoj haljini, s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom koju je zaslužila u nebu. Njezina sestra bila je sveta Emerencijana, također mučenica, kći Agnezine dadilje, kamenovana nekoliko dana nakon Agnezine smrti, jer su je zlotvori zatekli kako moli na njezinom grobu.
Ime svete Agneze ušlo je u prvu euharistijsku molitvu i litanije Svih svetih, a svojim su je djelima poslavili najveći crkveni pisci kao sveti Ambrozije, sveti Jeronim i sveti Augustin.
U svojoj Raspravi o djevičanstvu sv. Ambrozije ovako slavi sv. Janju: ‘Rođendan je djevičin, nasljedujmo joj netaknutost; rođendan je mučeničin, žrtve prinesimo! … Što li je mrska ta okrutnost koja ne pošteđuje ni malahnu dob, a kako je velika moć vjere koja i u toj dobi nađe svjedočanstvo!’
Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu svete Agneze veličanstvenu baziliku. Prema tradiciji u njezinoj se bazilici na današnji dan blagoslove dva janjeta od čije se vune prave paliji za nadbiskupe iz cijelog svijeta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
