21. veljače Međunarodni dan materinskog jezika – upoznajmo bolje svoj materinski hrvatski jezik!

Foto: fah

Međunarodni dan materinskog jezika, na prijedlog UNESCO-a, obilježava svake godine dana 21. veljače. Ovaj dan je prilika da bolje upoznamo svoj materinski hrvatski jezik, pa iskoristimo to!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Hrvatski je slavenski jezik, zapadnojužnoslavenske podskupine u slavenskoj grani indoeuropske jezične porodice koji se kao i ostali slavenski jezici razvio iz praslavenskoga. Hrvatskim se kao materinskim jezikom služi više od 5,5 milijuna ljudi. Hrvatski je jezik službeni jezik u Republici Hrvatskoj i jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, a njime se služe i pripadnici hrvatske etničke i jezične zajednice u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj, Italiji, te u drugim državama u kojima žive pripadnici hrvatske jezične zajednice, piše ihij.hr

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski jezik i dijalekti

Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni jezik te sve narodne govore kojima se služe Hrvati. Dijalektima

  • čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati, dok se
  • štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci.

Od štokavskih dijalekata

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  • arhaičnim šćakavskim (tzv. slavonskim) govore samo Hrvati,
  • novoštokavskim ikavskim i ijekavsko-šćakavskim Hrvati i Bošnjaci, a
  • novoštokavskim ijekavskim Hrvati na više terena i na širem dubrovačkome području, ali i drugi južnoslavenski narodi.

Hrvati u Gradišću (Austrija, Mađarska, Slovačka) služe se uglavnom dijalektima čakavskoga, rjeđe štokavskoga i kajkavskog narječja, Hrvati u talijanskoj pokrajini Molise štokavskim narječjem, a Hrvati Krašovani u Rumunjskoj služe se jednim torlačkim dijalektom. Svi ti dijalekti pripadaju srednjojužnoslavenskom dijasistemu slavenske jezične grane.

 

Hrvatska pisana jezična baština

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska pisana jezična baština svoje početke bilježi već krajem XI. stoljeća. Najstariji su hrvatski tekstovi pisani svojevrsnom mješavinom hrvatske inačice crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine te isključivo glagoljicom. Od XII. stoljeća Hrvati razvijaju vlastitu inačicu ćiriličnoga pisma koja se najčešće naziva bosančicom, a od XIV. stoljeća sve se češće počinju koristiti i latiničkim pismom.

Temelji standardizacije današnjega hrvatskoga jezika uglavnom su učvršćeni krajem XIX. stoljeća. Snažna nastojanja na unifikaciji hrvatskoga i srpskog jezika koja su slijedila u XX. stoljeću i svoj vrhunac dosegla tzv. Novosadskim dogovorom iz god. 1954. nisu stoga imala presudnoga utjecaja na razvoj hrvatskoga standardnog jezika. Osim toga, posljedice toga “dogovora” poništene su god. 1967. donošenjem Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. 

Osamostaljenje Republike Hrvatske omogućilo je hrvatskomu jeziku samostalan i prirodan jezični razvoj, neovisan o političkim, društvenim i inim pritiscima.

Hrvatski je jezik ugrađen u temelje hrvatskoga nacionalnog i jezičnog identiteta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No standardni se jezik međutim ne može nikada dokraja naučiti. Stoga je proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika i njegova standarda osnovna zadaća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

 

Upoznajmo bolje svoj hrvatski jezik!

Ovaj dan je prilika da bolje upoznamo svoj materinski hrvatski jezik, pa pročitajte nekoliko članaka o hrvatskome jeziku preuzetih iz institutskog znanstveno-popularnog časopisa Hrvatski jezik, piše ec.europa.eu

Tako možete pročitati ovdje o:

jezičnim bakterijama, (koje su strane riječi i iz kojih jezika ušle u hrvatski jezik)

portalu za učenje hrvatskoga jezika,

zaštitniku prevoditelja sv. Jeronimu i

antičkim frazemima.

Više članaka o hrvatskom jeziku možete pronaći na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske(link is external)

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.