Poznat je po tome što je uredio danas kultni gradski park Ribnjak uz Biskupski dvor i Katedralu, te sagradio istočnu stranu Biskupskoga dvora i sjemenište u Zagrebu.
Plemićka hrvatska obitelj Alagović potječe iz Slavonije, odakle pred turskim naletima s rijekama Hrvata odlazi na sjever u Slovačku i druge tadašnje habsburške zemlje. Alagovići su podijelili sudbinu mnogih Hrvata koji su izbjegli sa stoljetnih ognjišta zbog muslimanskih osvjača iz Azije.
Zagrebački biskup Aleksandar Alagović rođen je 30. prosinca 1760. u mjestu Malženicama kod Trnave u Slovačkoj, a umro je 1837. u Zagrebu. Bio je podrijetlom iz hrvatske plemićke obitelji Alagović koja potječe iz Slavonije, odakle pred turskim naletima odlaze u Slovačku.
Teologiju je studirao u Pešti, a doktorirao 1784. u Požunu. Do 1788. djelovao je kao nadstojnik sjemeništa u Pešti. Godine 1788. postaje tajnikom biskupa u Nitri, 1790. profesor teologije, a 1791. i ravnateljem bogoslovije u Nitri. Od 1792. kanonik je nitranskoga kaptola, potom župnik u Požunu, a 1809. imenovan je kanonikom ostrogonskoga kaptola i naslovnim biskupom rozonskim te ravnateljem središnjeg sjemeništa u Pešti.
Zagrebačkim kanonikom i vranskim priorom postaje 1821., a 1829. imenovan je zagrebačkim biskupom.
Bio je jedan od utemeljitelja i dugogodišnji pokrovitelj zagrebačkoga Musikvereina (1829), iz kojega se razvio Hrvatski glazbeni zavod, i pokrovitelj Društva za uzgajanje narodnog jezika i književnosti (1836). Poticao je i graditeljsku djelatnost u Zagrebu; uredio je klasicističku vilu i perivoj u Novoj vesi, dogradio sjemenište i biskupski dvor, uredio njegovu unutrašnjost i dao podignuti park (današnji Ribnjak); započeo je i mnoge arhitektonske zahvate na katedrali. Objavio je 1831. Chtejenya y Evangeliumi za vsze nedelye y szvetke czeloga leta za potrebuvanye szlavne biskupie zagrebachke.
Poznat je po tome što je uredio park Ribnjak uz Biskupski dvor, te sagradio istočnu stranu Biskupskoga dvora i sjemenište u Zagrebu.
Park Ribnjak – jedan od simbola Zagreba
Ribnjak je naziv biskupskog parka istočno od stolne crkve – zagrebačke Katedrale.
Park Ribnjak jedan od najljepših gradskih parkova Zagreba. Nalazi se između ulice Ribnjak (na istoku) i zidina zagrebačke Katedrale. Ime je dobio po biskupskim ribnjacima, koji su se u parku nalazili sve do 19. stoljeća. Kada je ribnjak isušen, lokalitet je uređen i pretvoren u gradski park.
Ulica Ribnjak je, iako ne najveća najšira ni najduža (već upravo suprotno), jedna od najvažnijih gradskih ulica koja spaja Donji grad sa Medveščakom, Mihaljevcem, Mirogojem i ostalim sjevernim dijelovima grada.
Ribnjak je trebao postati i parkom skulptura, ali ta ideja nikada nije do kraja ostvarena. U njemu se nalazi tek spomenik Stid, Antuna Augustinčića, te spomenik hrvatskom pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću.
