6. prosinca – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja – Bog se objavio svim narodima!

Bogojavljanje
EL Greco: Poklonstvo mudraca, 1568., javno vlasništvo

Danas Crkva slavi svetkovinu Bogojavljenja ili, kako se tu narodu često naziva, sveta tri Kralja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tradicija slavljenja Bogojavljenja seže u najranija kršćanska vremena, kada se ta svetkovina slavila i prije ustanovljenja blagdana Božića te joj se i kasnije pridavala i veća važnost nego samom Božiću.

Na svetkovinu Bogojavljenja Crkva slavi Božju objavu svijetu u ljudskom liku- Isusu Kristu. Pri tom se posebno spominje triju važnih događaja: poklonstva mudraca s Istoka djetetu Isusu, Isusovog krštenja na rijeci Jordan i Isussovog čuda na svadbi u Kani Galilejskoj.

Poklonstvo mudraca odnosi se na događaj opisan u Matejevu evanđelju, kada su se djetetu Isusu u Betlehem došli pokloniti “mudraci s Istoka”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Matejevo izvješće glasi:

Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu 2raspitujući se: »Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.«
3Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. 4Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. 5Oni mu odgovoriše: »U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok:

6A ti, Betleheme, zemljo Judina!
Nipošto nisi najmanji
među kneževstvima Judinim
jer iz tebe će izaći vladalac
koji će pasti narod moj – Izraela!«

Tekst se nastavlja ispod oglasa

7Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. 8Zatim ih posla u Betlehem: »Pođite, reče, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim.«

9Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. 10Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. 11Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. 12Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju.

(Mt, 2, 1-12)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Darovi koje su mudraci poklonili Isusu puni imaju važnu siboliku. Tamjan je Isusu poklonjen kao Bogu, zlato kao kralju, a plemenita mast, smirna (za ukop) kao čovjeku.

Iako Evanđelje ne govori ni o kakvim “kraljevima” niti spominje njihov broj, prema pučkoj tradiciji mudraci su bili kraljevi i bilo ih je troje: Gašpar, Melkior i Baltazar. Tako su najčešće prikazani i u kršćanskoj ikonografiji – kao tri kralja s krunama na glavi od kojih jedan nosi zlato, drugi tamjan, treći smirnu.

Mudraci s Istoka predstavljaju pripadnike nežidovskih, poganskih naroda čime se pokazuje da se objavio kao Bog svim narodima. Jedan od njih trojice često se prikazuje kao crnac, čime se pokazuje je Isus Bog pripadnika svih rasa.

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, Melkiora i Baltazara njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica prenesene su u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj Crkvi slavi 6. siječnja, kao svetkovina Bogojavljenja.

Od Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo.

Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivlja kuća i obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.