Premijernom izvedbom predstave “Grička vještica” Marije Jurić Zagorke, u režiji Dražena Ferenčine i adaptaciji Zlatka Viteza, Glumačka družina Histrion otvorit će u nedjelju, 8. srpnja, ovogodišnje zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini, gdje će se predstava izvoditi do 2. rujna svaki dan, osim ponedjeljkom.
Otvorenje 33. histrionskog ljeta prvo je bilo najavljeno za subotu, no zbog utakmice hrvatske reprezentacije s ruskom, premijera je odgođena na nedjelju. “Naša publika podjednako voli nogomet i kazalište, pa smo im tom odgodom izašli u susret”, rekao je umjetnički ravnatelj Histriona Zlatko Vitez na konferenciji za novinare.
Veze Histriona i Zagorke su duge, ovo je njihova treća izvedba “Gričke vještice” – prva je bila 1987. godine, druga 1994., a tijekom godina redovito su i s uspjehom izvodili i njezina ostala djela – ukupno šest premijera i više stotina izvedbi u Zagrebu i Hrvatskoj.
Vitez kaže kako je Zagorka još za života bila potcjenjivana i šikanirana kao spisateljica i kao novinarka, a i djela su joj rijetko bila postavljana na kazališnim pozornicama, što su Histrioni nastojali promijeniti.
Postavili su još i “Kći Lotrščaka” (1990.), “Viteza slavonske ravni” (1992.), “Jalnuševčane” (1995.) i ponovno, prošle godine, iznimno dobro prihvaćenu “Kći Lotrščaka”.
“Zagorka je simbol Zagreba, Hrvatske i Histriona. Mnogi ne znaju da smo Zagorki 1991. postavili spomenik u Tkalčićevoj ulici iako ga u posljednje vrijeme prisvajaju razne ženske udruge”, napomenuo je Vitez.
Redatelj predstave Dražen Ferenčina kaže da nova verzija “Gričke vještice” donosi za svakog ponešto i vjeruje da histrionska publika zasigurno neće biti razočarana.
“Gledatelji mogu očekivati strastvenu ljubavnu priču, ali i puno dvorskih, političkih spletki vezanih uz nacionalnu problematiku, borbu za ravnopravnost spolova. To su zapravo teme koje su, bez obzira što Zagorka progovara o svom vremenu, aktualne i danas i njima se i danas poprilično bavimo”, istaknuo je.
Ferenčina je podsjetio i kako je na pisanje tog povijesnog romana Zagorku potaknuo biskup i mecena Josip Juraj Strossmayer, a osim što je osobno financirao tiskanje dvaju njezinih romana bio je zaslužan što su je zaposlili kao novinarku u “Obzoru”.
“Zagorka je u to vrijeme imala problema s cenzorima s obzirom da je bila žena ispred svog vremena i kritički progovarala o svojoj stvarnosti. Zato ju je Strossmayer nagovorio da piše teme vezane uz povijest i na taj način govori o onome što želi”, rekao je redatelj.
Predstava donosi dvije priče, jedna je o Neri kao vještici, a druga je njena intimna istraga o nepotpisanim ljubavnim pismima koje dobiva.
Po riječima dramaturga Vladimira Stojsavljevića, te dvije istrage, nepravedno suđenje vješticama i potraga za autorom ljubavnih pisama poslužili su Zagorki kao osnova za najčitaniji roman svih vremena na hrvatskom jeziku, “Grička vještica”, koji je oda ravnopravnosti muškaraca i žena, oda domoljublju i pravdi prije svega.
U poznatoj priči o mladoj i lijepoj pekarici, za kojom su ludovali mnogi muškarci, među kojima i uglednici s Griča i Kaptola, a koja zbog svoje ljepote, otvorenosti i neovisnosti biva optužena i uhićena kao vještica, glavne uloge tumače Mada Peršić i Janko Popović Volarić.
Peršić kaže kako je kontesa Nera uloga koju bi svatko u svojoj glumačkoj karijeri poželio, a poseban joj je izazov bio kroz nju se emocijom vratiti u svoje tinejdžerske godine kada je bila spremna ‘ginuti’ za ideale i ljubav.
Zahvalila je kolegama na lijepom iskustvu tijekom pripreme predstave, ali i slobodi koju su glumcima dali redatelj i dramaturg.
Janko Popović Volarić, u ulozi Siniše, također je zadovoljan suradnjom s kolegama, pa očekuje da će se atmosfera ostvarena tijekom proba osjetiti i u samim izvedbama pred publikom.
Prvi put s Histrionima surađuje Petra Težak u ulozi Terke, dok Sanja Marin tumači Zagorku i groficu Ratkay, uloge dviju žena za koje kažu da su podjednako borbene i odlučne.
Slavica Knežević glumi caricu Mariju Tereziju, Žarko Savić je gradski notar Sale, Ivan Grčić je Smole, Dinka Vuković glumi Jelicu, Ronald Žlabur Mikicu.
Tu su i Adnan Prohić, Tomislav Martić, Zlatko Ožbolt, Aleksandra Demše, Ivica Pucar, Martin Kuhar, Franjo Kuhar, Davor Svedružić, Jasna Palić Picukarić, Ivan Vukelić, Ivan Bošnjak, Justina Vojaković Fingler.
Kostimografiju potpisuje Marita Ćopo, scenografiju Miljenko Sekulić. Autor glazbe je Arsen Dedić, a stihova Drago Britvić.
Pretpremijere “Gričke vještice” održat će se 5. i 6. srpnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
