Holokaust je neupitno najveća katastrofa 20. stoljeća, no fokus u prepoznavanju nazočnosti i uloge Židovstva u oblikovanju suvremene europske kulture ne treba biti usmjeren isključivo na njega, jedan je od zaključaka okruglog stola “Židovski Berlin-Beč-Prag danas” održanog u Zagrebu.
Tribina organizirana na početku tromjesečnog programa predstavljanja raznolikosti i uloge Židova i židovske kulture u Europi, okupila je u Goethe-Institutu u Zagrebu brojne istaknute predstavnike židovskih institucija iz Hrvatske i inozemstva.
Jedna od tema tribine bila je percipirani rast interesa šire javnosti za židovskom kulturom i poviješću u posljednjih 20-tak godina. Taj rast dijelom je rezultat veće nazočnosti židovske kulture u javnosti, što je osobito slučaj u Češkoj, gdje je nakon pada komunističkog režima došlo do liberalizacije društva koja je dovela do promjene mentaliteta u smjeru općenitog jačanja uloge i poštivanja manjina.
O tome je posebno govorio Michael Frankl iz Židovskog muzeja u Pragu, koji je napomenuo kako je bitno kritičkije govoriti o tome što židovska kultura u Europi danas znači.
No, iako je Holokaust neupitno najveća katastrofa 20. stoljeća, potrebno je promišljati i o drugim načinima skretanja pozornosti na ulogu i prepoznatljivost židovske kulture i povijesti u oblikovanju moderne Europe, smatraju sudionici večerašnje tribine.
“Naravno, povijest židovstva ne može se ispričati a da se ne govori o onome što se dogodilo prije 1945.”, kazao je predstavnik Židovskog muzeja u Beču Dan Fischman. No, ocijenio je, uz kulturu sjećanja, potrebno je fokusirati se i na druge aspekte Židovstva kako bi se ono približilo široj javnosti.
Povjesničar Hermann Simon, direktor zaklade “Stiftung Neue Synagoge Berlin – Centrum Judaicum” iz Berlina, također smatra da je sjećanje vrlo važno.
“No, moramo se isto tako zapitati kako bismo drugačije mogli posredovati židovsku kulturu i povijest društvu koje nas okružuje”, kazao je Simon.
Na važnost kulture sjećanja osvrnula se i voditeljica Židovskog glazbenog i kazališnog tjedna u Dresdenu Valentina Marcenaro.
Tema Holokausta kod Židova je stalno prisutna, no Židovstvo je potrebno upoznati i percipirati kao dio svakodnevnice, pri čemu se i sami Židovi moraju bez straha otvoriti i dopustiti drugima da ih upoznaju, istaknula je.
Na tribini je sudjelovao i hrvatski filmski producent Branko Lustig, koji je napomenuo da bi prisutnost Židovstva u nekoj kulturi trebalo biti u prvome redu pitanje tradicije, a ne vjere.
Program organiziran pod nazivom pod nazivom “Židovska kultura u Europi: Berlin – Beč – Prag” održava se u organizaciji Židovske vjerske zajednice Bet Israel, Goethe-Instituta, Austrijskog kulturnog foruma te veleposlanstava Češke, Njemačke i Austrije i pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine RH.
Podijeljen je na tri mjesečna ciklusa posvećena predstavljanju raznolikosti i uloge Židova i židovske kulture kao neodjeljivog dijela europskog kulturnog identiteta kroz prikaz njihova djelovanja i života u trima europskima metropolama: Berlinu, Beču i Pragu.
Večerašnjoj tribini u Goethe Institutu nazočili su, među ostalima, potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić, austrijska veleposlanica Andrea Ikić Boehm, njemački veleposlanik Hans Peter Annen i predsjednik Židovske vjerske zajednice Bet Israel Vladimir Šalamon.
Svečani početak programa pratilo je otvorenje izložbe “Od Bospora do rijeke Spree – turski Židovi u Berlinu” ” u organizaciji zaklade Stiftung Neue Synagoge Berlin – Centrum Judaicum, koja kroz niz plakata pokušava slijediti životne putove sefardskih Židova u Berlinu na temelju biografija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
