Zapovjednici ove izuzetno zaslužne policijske jedinice, koja je razbila srpsku pobunu u Pakracu u ožujku 1991. godine, bili su Miralem Alečković i Hamdija Mašinović, a kroz „Omege“ je tijekom rata prošlo 302 djelatna i 418 pričuvnih pripadnika.
Omege su ratovale u cijeloj Hrvatskoj kroz cijeli rat, a završetak rata ove slavne postrojbe bio je slom četnika u Gračacu u Oluji, zatim čišćenje terena Vrlike, Svilaje, Petrove Gore, Korenice te oslobođenje velikih dijelova Bosne i Hercegovine sve do Kulen Vakufa.
Godine 1990. i velikim dijelom 1991., do formiranja Hrvatske vojske krajem godine, našu Hrvatsku branile su policijske postrojbe sastavljene od najboljih hrvatskih mladića, koje su u travnju 1991. dijelom prerasle u jedinice Zbora narodne garde: 1. brigade (Zagreb, Varaždin), 2. brigade (Zagreb, Sisak, Karlovac), 3. brigade (Osijek, Istočna Slavonija) i 4. brigade (Split, Dalmacija).
Posebna jedinica policije Policijske uprave Bjelovar „Omege“ osnovana je 23. veljače 1991. kao prva regionalna jedinica specijalne policije u Hrvatskoj. Pokrivala je područje od zapadne Slavonije do Podravine, piše Crosbi.
Zapovjednici su bili Miralem Alečković i Hamdija Mašinović, a kroz „Omege“ je tijekom rata prošlo 302 djelatna i 418 pričuvnih pripadnika.
Prvo djelovanje jedinica je imala u Pakracu 2. ožujka 1991. čime je postala prva hrvatska oružana postrojba koja je borbeno djelovala u Domovinskom ratu.
Nakon serijala intervencija u Pakracu slijedila je obrana policijske postaje u Glini, te tragična epizoda zasjede u Siraču u kojoj su poginula dva, a ranjena sedmorica pripadnika. Potom je tu ne manje tragična epizoda u Kusonjama u kojoj se pokušalo spasiti bjelovarske gardiste.
Slijede bitke za Daruvar i Doljane te deblokada Pakraca probojem kroz Kukuljevac.
U rujnu je jedinica imala ključnu ulogu u osvajanju vojarni JNA u Doljanima i Bjelovaru. Do kraja 1991. godine „Omege“ su nastavile svoj ratni put na liniji Pakrac – Lipik, gdje su intervenirali čak 11 puta.
Jedinica je bila i jednim od ključnih čimbenika uspjeha u operaciji „Otkos 10“ kojom je oslobođena Bilogora. Također je sudjelovala i u oslobodilačkim operacijama „Papuk 91“ i „Alfa“.
Tijekom Domovinskog rata živote za Hrvatsku su položili ovi pripadnici specijalne policije Omege: Željko Cindrić, Ivica Filković, Dražen Baniček, Dubravko Lukačević, Davor Hegedić i Saša Rakijaš. Teže i lakše je ranjeno 50 djelatnika aktivnog i pričuvnog sastava ove slavne postrojbe.
U agresiji na Pakrac sudjelovali su četnici iz Prijedora i hvalili razaranjem bolnica, dječjih vrtića, katoličkih crkava:
Bitka za Pakrac i protjerivanje lokalnih četnika – Hrvatska slavi svoje sinove!
Posebna jedinica policije sastavljena je 1991. od psihofizički najsposobnijih hrvatskih mladića iz policijskih postaja Bjelovara, Križevaca, Koprivnice, Đurđevca, Virovitice, Čazme, Daruvara, Grubišnog Polja i Pakraca. Nakon provedene selekcije izvršeno je zaduživanje djelatnika materijalno tehničkim sredstvima i naoružanjem, te je otpočelo provođenje intenzivne obuke. Zbog specifične situacije u gradu Bjelovaru, gdje su smještene četiri neprijateljske vojarne, Jedinica je dislocirana na područje mjesta Mala Pisanica u nastavni centar “Kukavica”, a kasnije i na planinarskom domu „Kamenitovac“.
Nakon kratkotrajnih priprema dana 02.03.1991. godine temeljem zapovijedi ministra UP jedinica je upućena na područje Pakraca. U PP Pakrac policajci srpske nacionalnosti razoružali su mlade redarstvenike te su odbili izvršavati zapovijedi MUP-a RH. Rečenog dana u 04,00 sata Jedinica je upućena u Pakrac, a iz pravca Kutine pristigle su snage Specijalne policije i ATJ Lučko. Kolona vozila zaustavljena je u šumi Krndija kod Omanovca gdje su bile postavljene barikade preko ceste. Nakon uklanjanja barikada Jedinica je oko 06,00 sati stigla u grad Pakrac. Dio Jedinice ušao je u zgradu općine gdje su Srbi izvjesili srpsku zastavu, a drugi dio je ušao u zgradu policijske postaje gdje je zatečeno nekoliko policajaca, dok su ostali policajci uklonili sva policijska vozila, naoružanje i sredstva veze izvan policijske postaje.
Neposredno nakon privođenja više osoba iz zgrade općine, s brda Kalvarija te iz obližnjih stambenih zgrada započela je pucnjava iz automatskog naoružanja po zgradi policijske postaje i općine. Nakon prestanka pucnjave koordiniranom akcijom specijalnih jedinica i ATJ Lučko izvršeno je čišćenje užeg i šireg djela grada te je sigurnosno stanje stavljeno pod kontrolu hrvatskih redarstvenika.
Ubrzo su u grad stigli pripadnici tzv. JNA, oklopnim vozilima, koja su rasporedili u središte grada ispred zgrade općine i vladikinog dvora čineći tzv. “tampon zonu”.
Tijekom dana u grad su stigli najviši državni, vojni i policijski dužnosnici RH iz ex Jugoslavije koji su vodili cjelodnevne pregovore oko smirivanja stanja.
Poslije odlaska pregovarača, oko 18,00 sati odbjegli policajci i njihovi istomišljenici započeli su pucnjavu iz streljačkog naoružanja koja je nakon intervencije prestala. Zbog specifične situacije Jedinica se zadržala na području Pakraca do 05.03.1991. godine kada je vraćena u N.C. “Kukavica”. Dana 06.03.1991. godine Jedinica je vraćena na područje Pakraca u odorama temeljne policije gdje je obnašala svakodnevne zadaće. Nakon relativnog smirivanja situacije u Pakracu Jedinica je vraćena u N.C. “Kukavica” gdje je intenzivno provodila obuku po posebnom programu pripremajući se za predstojeće zadatke.
A slijedeći teren je bio ‘najvrućiji’ teren -onaj u Glini na Banovini gdje su četnici spremali veliku pobunu i genocid nad hrvatskim stanovništvom, što se dogodilo i od napada na Glinu u lipnju 1991. godine…., a zatim ponovno kod općeg napada četnika i JNA na Pakrac u kolovozu 1991. u vrijeme općeg napada na Vukovar.
Omege su ratovale u cijeloj Hrvatskoj kroz cijeli rat od 1991. do 1995. godine. Završetak četverogodišnjeg razbijanja četničkih postrojbi bila je Oluja. Ova slavna postrojba iz Bjelovara doprinijela je ključnom slomu četnika u Gračacu u Oluji, a zatim čišćenju terena od neprijatelja na području Vrlike, Svilaje, Petrove Gore, Korenice sve do oslobođenja dijelova Bosne i Hercegovine do Kulen Vakufa.
O impresivnom ratnom putu Omega pročitajte ovdje:
Ratni put slavne policijske postrojbe ‘Omege’ iz Bjelovara
Zbog izuzetnog zalaganja tijekom Domovinskog rata, odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odlikovano je Spomenicom domovinskog rata – 235 pripadnika postrojbe – 6 posmrtno;
Red bana Josipa Jelačića – 2 djelatnika;
Red kneza Domagoja – 17 djelatnih i 4 pričuvna djelatnika;
Red Nikole Šubića Zrinskog – 19 djelatnik i 1 pričuvni (posmrtno) djelatnik;
Red hrvatskog križa – 10 djelatnika;
Red hrvatskog trolista – 76 djelatnih i 18 pričuvnih djelatnika;
Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – 6 djelatnika;
Medalja «Bljesak» – 88 djelatnih i 74 pričuvnih djelatnika;
Medalja «Oluja» – 128 djelatnih i 90 pričuvnih djelatnika;
*U spomen junacima Domovinskog rata koje hrvatski narod nikada zaboraviti neće
Tekst se nastavlja ispod oglasa
