“Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-voj listi” naziv je izložbe koja je u četvrtak otvorena u multimedijalnoj dvorani crkve Svetog Pavla u Kotoru.
Na izložbenim panoima uz tekst i fotografije o svakom dobru, prikazana je i karta lokaliteta kao i prostor Hrvatske iz kojeg kulturno dobro dolazi. Ovom izložbom i UNESCO-vim priznanjem prikazan je samo jedan mali djelić bogate kulturne baštine s područja Hrvatske. Na izložbi je prikazan i kratki film o fenomenima nematerijalne kulturne baštine.
Izložbu je otvorio hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
„Vrijednost i krhkost nematerijalne baštine je temeljna identitetska, univerzalna vrijednost koja nadilazi nacionalne granice, trajno nas obvezuje na njeno pomno promišljanje, stručno proučavanje i čuvanje kako bismo ideje tolerancije, zajedništva i poštivanja raznolikosti predali u naslijeđe budućim generacijama. Preko 160 nematerijalnih kulturnih dobara upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na UNESCO-voj reprezentativnoj listi čovječanstva upisano je 14 naših dobara, kao i jedno nematerijalno dobro na listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine. Ovdje prikazujemo samo fragmente hrvatske kulturne baštine. Cilj nam je upoznati vas s posebnošću i različitošću naše baštine, kao povijesnoga kontinuiteta koji se prenosi iz generacije na generaciju, kao i s hrvatskim kulturnim identitetom podići svijest o važnosti i potrebi očuvanja kulturne baštine“, kazao je veleposlanik Grubišić.
Na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvršteno je čipkarstvo u Hrvatskoj koje razlikuje tehnike i materijale izrade – čipkom na iglu koja se izrađuje na otoku Pagu, čipkom od agave s otoka Hvara i čipkom na batiće iz sjevernohrvatskog grada Lepoglave. Kulturno dobro na listi je i dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, potom Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija za Križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji proljetni ophod Zvončari s područja Kastavštine, potom medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, viteški turnir u Sinju, bećarac – tradicijski glazbeni žanr s područja istočne Hrvatske, nijemo kolo Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje, mediteranska prehrana i muzej Batana. Na UNESCO-voj listi ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita upisan glazbeni izričaj ojkanje.
Autorica izložbe je Iris Biškupić Bašić, a izložbu je organiziralo veleposlanstvo Hrvatske u Crnoj Gori i generalni konzulat Hrvatske u Kotoru, u suradnji s Ministarstvom kulture Hrvatske, Etnografskim muzejom iz Zagreba i Hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori
Izložba je nastala na inicijativu Ministarstva kulture Hrvatske 2011. godine, realizirali su je djelatnici Etnografskog muzeja, a rezultat je dugogodišnjeg rada i nastojanja Hrvatske i Ministarstva kulture kao vodećeg tijela zaduženog za čuvanje i zaštitu kulturnih dobara, s lokalnim zajednicama, stručnjacima i nositeljima dobara, na upisu hrvatskih kulturnih dobara na Svjetsku listu.
