Nagrada Fonda “Miroslav Krleža”, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika (DHK) uručena je u petak pjesniku Jakši Fiamengu za zbriku pjesama “Pčela u jantaru”, koju je objavio Književni krug iz Splita 2016.,a svečana Povelja uručena je Borisu Periću za prepjev Krležinih “Balada Petrice Kerempuha” na njemački jezik.
Knjigom “Pčela u jantaru” Fiamengo je ukoričio dvadesetak pjesama razvrstanih u pet ciklusa, a naslovi su im – Najbliži anđeo, Mudraci, Splav u vrijeme, Naprave od vremena i Hitna pomoć, istaknuo je, obrazlažući nagradu, Ivica Matičević.
Povjerenstvo je donijelo jednoglasnu odluku da se nagrada dodijeli pjesniku Jakši Fiamengu, čija zbirka “Pčela u jantaru” odiše “maritimno-mediteranskim rekvizitorijem” u kojem se preslojavaju mitski i tvarno-poetski slojevi, dodao je.
Ocijenio je kako se ta popudbina, još od prvih nastupa, gotovo sudbonosno utkala i urezala u Fiamengov stvaralački, ispisivalački identitet i poetološki profil.
Taj inventar, k tomu, u svojoj nutrini i vanjštini, u svojoj onostranosti i zbiljnosti, posjeduje povijesnomitske, ali i tvarno-empirijske slojeve, topose, silnice, vibracije, a pjesnik opservira i imaginira maritimno-mediteransku topografiju. U svom pjesničkom izričaju on je otvoren, znatiželjan, zaigran, osebujan, navodi se u obrazloženju nagrade.
Knjiga “Pčela u jantaru” ukoričuje i nudi poeziju serioznoga pristupa i izvedbene vrsnoće te je dostojna nagrade kojoj je Miroslav Krleža zaštitnim znakom, naglasio je Matičević.
Podsjetio je kako je Jakša Fiamengo, nakon Slavka Mihalića (1988.), Nikice Petraka (1997.) i Petra Gudelja (2011.) četvrti pjesnik ovjenčan Nagradom Odbora Fonda „Miroslav Krleža“.
Akademik Jakša Fiamengo rođen je u Komiži na Visu 1946. Autor je tekstova mnogih klapskih, pop i zborskih pjesama dalmatinskog melosa. Autor je i 16 knjiga poezije te dobitnik mnogih državnih priznanja za književnost. Pjesništvo mu je tematski vezano za more i život uz njega, a kulturološki pripada mediteranskom krugu. Velikim dijelom ono je tradicionalnih formalnih obilježja: strofično i rimovano.
Joža Skok je istaknuo kako je Povelja dodijeljena prevoditelju Borisu Periću za “iznimnu vrsnoću njegovih prepjeva Krležinih Balada na njemački jezik stoga što su prepjevi podjednako značajni za afirmaciju hrvatske književnosti u svijetu i za afirmaciju autora Balada kao značajnog pisca i pjesnika iz prve polovice minulog stoljeća.”
Istaknuo je kako je riječ o vrhunskim pjesničkim prepjevima koji se temelje na Perićevom posebnom književnoestetskom senzibilitetu za poeziju kao i vrsnom Perićevom poznavanju njemačkoga jezika, u obadva slučaja na dijakroniji i sinkroniji oba jezika, što je pridonijelo i vrhunskoj ocjeni najuglednijeg hrvatskog germanista Viktora Žmegača.
Ocijenio je kako tajna toga “kongenijalnog prepjeva izvire iz autorove kongenijalne koncepcije prema, kojoj je kajkavskom konstruktu izvornika opredijelio za adekvatniji njemački “konstrukt” temeljen na suvremenom književnom njemačkom konstruktu”.
