Građani Sjedinjenih Američkih država dvije godine nakon predsjedničkih izbora ponovno izlaze na izbore i to takozvane ‘midterm’ izbore jer se uvijek odvijaju na polovici mandata američkog predsjednika čime se testira podrška njegovim politikama. Uz taj razlog, u SAD-u je moć izvršne i zakonodavne vlasti jasno razlučena te se ovakvim načinom osigurava veća samostalnost zastupnika Senata i Zastupničkog doma, ali i stvarni utjecaj biračkog tijela na svoje zastupnike.
Naime, u Senatu, koji ima 100 članova, mandati traju šest godina. Svake dvije godine bira se oko trećine saziva. Sada će biti izabrano nešto više od trećine novih senatora, njih 35 – što znači da zastupnici ne mogu ovisiti samo o ‘klanovima’ unutar ovog zakonodavnog tijela već često moraju surađivati s novim licima, ali i puno više ovise o vlastitim politikama, odnosno ostvarenju programa predstavljenog biračima.
S druge strane, Zastupnički dom se sastoji od 435 kongresnika čiji mandati traju dvije godine, a također se biraju i guverneri 36 saveznih država.
Kongresnici mogu biti izbačeni odnosno smijenjeni s dužnosti ukoliko za to glasuje dvije trećine Zastupničkog doma, što je do sada učinjeno pet puta. Zanimljivo, u svih pet slučajeva riječ je bila o demokratima, smijenjenih zbog podrške secesiji ili zbog korupcije.
Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres. U Senatu imaju tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).
Kandidati i za Senat i za zastupnički dom prvo se biraju na unutarstranačkim izborima, a kandidatom se smatraju oni koji osvoje većinu glasove ili u određenim situacijama pobjede u eliminacijskom krugu glasovanja. Odabrani kandidati stranaka istom se metodom natječu i na konačnim izborima.
Što kažu ankete?
Kada su u pitanju ‘midterm’ izbori, predviđanja su teža pa su i ankete opreznije, no kao i slučaju predsjedničkih izbora 2016. godine, mediji su najavljivali “plavi val’ odnosno pobjedu demokrata koja je dovedena u pitanje nakon neuspjelog sprječavanja odabira Bretta Kavanaugha za suca Vrhovnog suda.
Sedma FBI-jeva provjera suca Kavanaugha potvrdila ga kao kandidata za Vrhovni sud
Demokrati su inzistirali na povlačenju njegove kandidature, temeljem optužbe za seksualno napastovanje koje se navodno dogodilo prije 36 godina, a koja se pokazala neutemeljenom i bez i jednog dokaza. Brett Kavanaugh je prošao i provjeru FBI-a, nakon čega Vrhovni sud, nakon nekoliko desetljeća, većinski čine konzervativni suci.
Demokratima ne ide na ruku ni neuspješna istraga ruskog miješanja u američke izbore odnosno neutemeljene optužbe da je Donald Trump surađivao s Rusima, kao ni otkriće da se dugogodišnja demokratska senatorica Elizabeth Warren lažno predstavljala kao Indijanka na temelju čega je i upisala Harvard, stoga je moguće da uz Donalda Trumpa koji intenzivno sudjeluje u kampanji republikanci sačuvaju većinu u oba doma parlamenta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
