Europski parlament podržao uredbu o obaveznom godišnjem smanjenju stakleničkih plinova

Foto:EPA/JUSTIN LANE

Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu podržali uredbu o obaveznom godišnjem smanjenju emisije stakleničkih plinova koja bi trebala biti jedan od glavnih instrumenata EU-a u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimi.

Pariški sporazum o klimi koji predviđa drastično smanjivanje emisije stakleničkih plinova kako bi se globalno zatopljenje zadržalo na razini ispod 2 stupnja Celzija s poželjnim ciljem ograničenja do najviše 1,5 °C, dobio je veliku potporu zastupnika Europskog parlamenta koji je u srijedu usvojio primjenu propisa o smanjenju emisija do 2030., a kojim bi se količina štetnih plinova smanjila za 30 posto.

Zastupnici su na plenarnoj sjednici s 534 glasa usvojili izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030.

“U sklopu regulacije o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova, u državama članicama bi u razdoblju od 2021. do 2030. moglo biti srezano oko 100 milijuna tona emisija CO2”, stoji u Gerbrandyjevom izvješću.

Kako se ističe, radi se o jednom od najvažnijih alata EU-a u borbi protiv klimatskih promjena prema kojem bi se, sukladno Pariškom sporazumu, u tom razdoblju emisije plinova koji uzrokuju učinak staklenika smanjile za 30 posto u odnosu na razinu iz 2005. i 40% u odnosu na razine iz 1990.

Nova regulativa omogućila bi da cilj EU-a postane nacionalno obvezujući za sektore kao što su prijevoz, poljoprivreda, građevinarstvo i upravljanje otpadom, koji zajedno čine oko 60 posto emisija stakleničkih plinova u EU. Prema prijedlogu, osim obvezujućeg smanjenja emisija u državama članicama, radilo bi se na potpori zemljama s manjim godišnjim prihodima, a poljoprivrednike bi se poticalo da rade na ekološki prihvatljivi način.

Europska unija je Pariški sporazum o klimi potpisala 22. travnja 2016., a ratificirala ga je 5. listopada, kada su predstavnici predsjedništva Vijeća i Europske komisije položili službene dokumente za ratifikaciju kod glavnog tajnika UN-a.

EU predan provedbi Pariškog sporazuma, žali zbog odluke SAD-a

Uoči glasovanja održana je rasprava o odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi (COP21) iz prosinca 2015., a koji je na snagu stupio 4. studenoga 2016., trideset dana nakon što su 4. listopada zadovoljeni uvjeti, odnosno nakon što ga je ratificiralo barem 55 zemalja koje su odgovorne za barem 55 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izrazio je žaljenje zbog Trumpove odluke iz sporazuma koji je ocijeno “povijesnim postignućem međunarodne zajednice” i najavio da će EU ustrajati u ispunjavanju svojih obaveza iz Pariškog sporazuma.

Velika većina zastupnika je izrazila žaljenje zbog tog “nepromišljenog” poteza i poručila da EU sada treba “minimalizirati posljedice izlaska SAD-a” iz tog sporazuma.

“Odluka SAD-a nije samo žalosna, ona je i znak abdikacije iz zajedničkog djelovanja (…) doista smo razočarani i žao nam je zbog te odluke”, kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Budućim generacijama, nastavio je Juncker, moramo ostaviti “zdraviji planet, stabilnije društvo i prosperitet” te se zahvalio glavnom europskom pregovaraču Miguelu Ariasu Caneteu što je u Parizu postignut “dobar sporazum, kada se svijet složio da spasi svoju jedinu nadu”.

Također je vrlo odlučno poručio da EU neće ponovo pregovarati o Pariškom sporazumu i da tih 29 članaka mora biti provedeno.

“Povlačenje SAD-a nije kraj ovog sporazuma (…) EU neće ponovo pregovarati o Pariškom sporazumu, vrijeme pregovaranja je prošlo i sada je vrijeme za djelovanje i provedbu”, kazao je predsjednik Komisije.

Prema njegovim riječima, oni koji su zainteresirani za budućnost planete i koji vide prilike modernog gospodarstva bit će europski partneri, a njih ima i u SAD-u.
“To su savezne države Kalifornija, Washington i New York koje su predane Pariškom sporazumu, a one, naime, zajedno predstavljaju četvrto gospodarstvo po snazi u svijetu”, istaknuo je Juncker.Dodao je i da će Europska unija ubrzati klimatsku diplomaciju i prionuti mobilizaciji privatnih i javnih investicija na implementaciji Pariškog sporazuma.

“U tome možete računati i na napore Komisije”, potvrdio je Juncker.

“Pariški sporazum je međunarodni okvir za borbu protiv klimatskih promjena i prikladan instrument za tu svrhu”, kazala je Dalli i istaknula da “je povlačenjem SAD-a na EU prebačena veća globalna odgovornost”.

Europskom parlamentu se obratila i Hilda Heine, predsjednica Maršalovih otoka, otočne zemlje koja je prva potpisala i ratificirala Pariški sporazum o klimi, uz poruku da “neuspjeh na ovom području nije opcija”.

Pozvala je EU da krene u ispunjavanje obećanja o suzbijanju prekomjernog globalnog zatopljenja, tj. ograničavanju porasta prosječne svjetske temperature na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, kako Maršalovi otoci, Nauru i Kiribati ne bi nestali prije kraja ovog stoljeća.Posljedice klimatskih promjena, tajfuni, suše, poplave uslijed podizanja razine mora, teško pogađaju moju zemlju, a “ocean postaje uzrok naših noćnih mora”, upozorila je predsjednica Heine.

“Vlak klimatskih promjena je krenuo i pred nama su pitanja koja hitno moramo rješiti (…) Pariški sporazum se ne može dovoditi u pitanje”, poručila je.
Po njezinim riječima, u borbi protiv klimatskih promjena treba koristiti sve platforme.

Neki su podsjetili da Pariški sporazum nije obvezujući i da se temelji na dobrovoljnosti te da EU riskira da zaostane u industrijskom razvoju.

Garaža EP-a, kazao je, prepuna je automobila s 12, 16, i 18 cilindara, a vi i dalje govorite da se borite protiv onečišćenja te je podsjetio da su na skupu u Parizu sjedili i predstavnici Monsanta i atomskog lobbyja.

Raspravu je zaključio član Komisije i europski pregovarač iz Pariza Miguel Canete riječima da je “odluka SAD-a dovela u pitanje budućnost planeta” te da ćemo učiniti sve što je potrebno kako bismo dali više političkog elana provedbi Pariškog sporazuma.

“Njegova provedba zahtjeva punu podršku ovog doma u nastavku provođenja ciljeva. Europska unija je obvezana na to kroz našu energetsku politiku i politiku zaštite okoliša”, kazao je Canete.

Znanstvenici: temperatura raste, gradovima prijeti potop

Povijesni sporazum o klimatskim promjenama usvojen je sredinom prosinca 2015. u Parizu nakon dvotjednog pregovaranja između 195 zemalja članica. Međunarodna zajednica se obvezala ograničiti povećanje temperature na 1,5 stupnjeva Celzija više od prosječne razine otprije industrijske revolucije. Cilj od 2 stupnja Celzija u odnosu na predinudustrijsko doba je bio dogovoren 2009. u Kopenhagenu, a novi cilj nameće drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i pošumljavanje.

Znanstvenici opetovano upozoravaju da se samo s povećanjem temperature za 1 stupanj Celzija posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, nestanak koraljnih grebena.
No +2 stupnja Celzija posebno će se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje, a za otoke poput Tuvalua ili Kiribatija, ali i brojne druge, to je pitanje opstanka, upozoravaju znanstvenici.

Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) klimatske promjene navodi kao vodeći uzrok pogoršanja zdravlja oceana. Istraživanja uključena u izvješće “Oživljavanje gospodarstva oceana: Slučaj za akciju – 2015” pokazuju da će po trenutnoj stopi globalnog zatopljenja do 2050. godine potpuno nestati koraljni grebeni koji pružaju hranu, radna mjesta i prirodnu zaštitu od oluja za nekoliko stotina milijuna ljudi. Osim samog zagrijavanja vode, klimatske promjene izazivaju povećanu kiselost oceana.

WWF pritom ističe da vrijednost bogatstva oceana može konkurirati vrijednosti mnogih vodećih svjetskih gospodarstava, no njegovi resursi brzo se smanjuju. Vrijednost ključne imovine oceana oprezno se procjenjuje na najmanje 24 bilijuna dolara. U odnosu na top 10 svjetskih gospodarstava, ocean bi zauzeo sedmo mjesto s godišnjom vrijednošću dobara i usluga u iznosu od 2,5 bilijuna dolara.

“Ocean konkurira bogatstvu najbogatijih zemalja na svijetu, a dopušta se da tone u dubine lošeg gospodarstva”, rekao je Marco Lambertini, direktor WWF-a. “Kao odgovorni dioničari, ne možemo očekivati da ćemo u beskonačnost nesmotreno uzimati vrijednu imovinu oceana, pritom ne ulažući u njegovu budućnosti.”

Dugoročno, zbog podizanja razine oceana Šangaj, Bombaj ili New York će biti djelomično potopljeni, a ako se temperatura povisi za 4 stupnja Celzija bit će gotovo potpuno pod vodom.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/hm

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.