Islanđani se mukotrpno trude pošumiti zemlju

epa07660833 An undated handout photo made available by the Whale and Dolphin Conservation (WDC) on 20 June 2019 show Klettsvik Bay, on Heimaey, Iceland, which will become the location for the world's first sanctuary for beluga whales. Two captive beluga whales, Little Grey and Little White, were safely delivered to Iceland on 19 June 2019, after a 6,000 mile journey from a Shanghai aquarium in China. The cetaceans, on the final stage of their journey by truck and ferry to the world's first beluga whale sanctuary after years of captivity, will be cared for in a special tank for around a month. The sanctuary is a collaboration between the Whale and Dolphin Conservation and Sea Life Trust. EPA/WHALE AND DOLPHIN CONSERVATION HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Prije nego što su ga kolonizirali Vikinzi, Island je bio prekriven šumama, no strašni su ratnici posjekli gotovo sve drveće.

Island je danas zemlja s najmanje šuma u Europi. Ondje su šume toliko rijetke ili su njihova stabla toliko mlada da se ljudi često šale da se oni koji se u šumi izgube samo trebaju ustati kako bi vidjeli gdje su.

Ali nije uvijek bilo tako.

Kada su se neustrašivi Vikinzi krajem 9. stoljeća otisnuli iz Norveške i osvojili tada nenaseljeni sjevernoatlantski otok, brezove šume pokrivale su četvrtinu njegove površine.

Doseljenici su u idućih sto godina posjekli 97 posto izvornih islandskih šuma da bi izgradili naselja i napravili mjesta za pašnjake.

Šume na Islandu teško je obnoviti zbog oštre klime i aktivnih vulkana koji periodično prekriju tlo lavom i pepelom.

Po izvješću FAO-a iz 2015. godine, šume danas prekrivaju samo 0,5 posto površine Islanda.

To znači da na otoku nema dovoljno vegetacije da zaštiti tlo od erozije i pohrani vodu, a to rezultira dezertifikacijom unatoč tomu što se radi o zemlji na krajnjem sjeveru.

Islanđani se trude pošumiti svoju zemlju još od konca 50-ih godina prošlog stoljeća, a u zadnjih tridesetak dodatno su pojačali napore.

Islandska šumarska služba zato je nedavno dobila zadaću da pokuša ozeleniti 6000 hektara bazalta i crnog pijeska u Hafnarsanduru, kraju koji nalikuje Mjesečevoj površini.

“To jedan od najgorih primjera erozije tla na Islandu”, kaže voditelj službe Hreinn Oskarsson.

Naoružan crvenim “potti-putkijem”, finskim cjevastim alatom za sadnju, Oskarsson sadi mladice borova i smreka u pokušaju da obližnji grad Thorlakshofn zaštiti od pješčanih oluja.

“Pošumljavamo kako bismo stablizirali tlo”, rekao je.

Unatoč tomu što je breza jedino autohtono islandsko drvo, često se pošumljava drugim vrstama.

Problem s brezama je u tome što nisu “produktivna vrsta”, kaže zamjenik direktora nacionalne šumarije Adalsteinn Sigurgeirsson,

“Za ostvaranje naših ciljeva treba nam raznolikost, a ne monokultura autohtone vrste”, kazao je.

Diljem zemlje osnovani su deseci rasadnika. Ondje se mladice njeguju tri mjeseca prije nego što se zasade u prirodi.

No kako je islandsko tlo siromašno dušikom, proces sazrijevanja je spor i prosječan rast drveća deset je puta sporiji nego u, primjerice, Amazoniji.

Paradoksalno, kada je pošumljavanje u pitanju Islanđanima pomaže globalno zagrijavanje.

“Niske temperature i hladna ljeta silno otežavaju rast šuma”, kaže Sigurgeirsson. Otkako je ‘zatoplilo’, krenulo je im je nešto bolje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Od 2015. godine na otoku je zasađeno između tri i četiri milijuna stabala, što otprilike odgovara površini deset kvadratnih kilometara.

Za usporedbu, Kinezi su istom razdoblju zasadili 70 tisuća kvadratnih kilometara šume.

Izvor: narod.hr/hina