Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji osudio je prošli tjedan obnovljenu kampanju rehabilitacije i glorifikacije osuđenog ratnog zločinca i suradnika okupatora u 2. svjetskom ratu Dragoljuba Draže Mihailovića.
>14. travnja 1936. četnički pokret u Hrvatskoj – kako je Draža Mihailović pozivao Hrvate-Jugoslavene da se pridruže četnicima
Odgovornost Vučića i SPC-a
“Otvaranje privatnog muzeja i postavljenje spomenika u Beogradu posvećeno vođi kolaboracije s fašizmom i zapovjedniku pokreta koji je izvršio genocid nad muslimanskim stanovništvom tijekom 2. svjetskog rata predstavlja još jedan korak u pravcu ubrzane fašizacije društva”, naveo je Helskinški odbor, a prenosi agencija Beta.
Odbor je naveo da su za te negativne trendove odgovorni mnogi, a najviše aktualna vlast i predsjednik Aleksandar Vučić, ali i Srpska pravoslavna crkva (SPC) te dio akademske i kulturne elite.
>Mišetić: Pupovac je organizirao Vučićev posjet Jasenovcu kako bi izbalansirao ono što je napravio sa Srebrenicom
Provociranje susjeda i revizionistički film
Odbor upozorava da se veličanjem Draže Mihailovića dodatno “provociraju susjedi u regiji i da to neminovno utječe na povećanje stupnja nesigurnosti svih nesrpskih nacionalnosti u Srbiji, a posebno loše utječe na fragilnu regiju Sandžaka”.
Naglasili su da je, u tom kontekstu, i “revizionistički film” o spašavanju američkih pilota u 2. svjetskom ratu, iako je dobio podršku veleposlanstva SAD-a, “korak unatrag u stabilizaciji regije i u demokratizaciji Srbije”.
>Draža Mihailović i junaci Novak Đoković pozirao s četničkom rakijom
Teški ratni zločini nad nesrpskim stanovništvom
Helsinški odbor podsjeća da su četničke snage pod zapovjedništvom Mihailovića odgovorne i za teške ratne zločine nad civilima u okupiranoj Srbiji te ističe da “zabrinjava to što se rehabilitacijom Draže Mihailovića i nekritičkim odnosom prema fašizmu pravi otklon od liberalnih vrijednosti na kojima počiva moderna Europa kojoj navodno i Srbija teži”.
Dragoljub (Draža) Mihailović, poznat i kao Čiča, bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom 2. svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Točan broj Muslimana, Hrvata i drugih nesrpskih žrtava koje su tijekom rata pogubili četnici nikad nije službeno utvrđen, a prema procjenama riječ je o više desetka tisuća žrtava, piše Novi list prenoseći HINU.
