U petak 18. rujna 2020., preminula je sutkinja Vrhovnog suda SAD-a, Ruth Bader Ginsburg (u daljnjem tekstu RBG), uslijed komplikacija koje su posljedica raka gušterače. RBG bila je druga žena ikada imenovana za sutkinju Vrhovnog suda, a nakon što je završila diplomski studij na Sveučilištu Cronell, pohađala je prvo Pravni fakultet Sveučilišta Harvard gdje je bila jedna od 9 žena od preko 500 studenata, da bi se nakon toga prebacila na Pravni fakultet Sveučilišta Columbia u New Yorku gdje je diplomirala 1959. kao majka jednog dijeteta. Nakon dugogodišnje pravne karijere, imenovana je za sutkinju Vrhovnog suda od strane predsjednika Clintona 1993., i potvrđena u Senatu s 96 glasova za i samo 3 glasa protiv. U proteklih 27 godina kao sutkinja najvišeg suda u zemlji, sutkinja RBG postala je ikona ljevice i predvodnica liberalnog krila Vrhovnog suda te je bila autorica mišljenja većine u nizu značajnih slučajeva, tzv. landmark cases. Na njezinu smrt, uz predsjednika Trumpa, predsjednicu predstavničkog doma Kongresa Pelosi, potpredsjednika Pencea, bivšeg predsjednika Obamu, reagirao je i niz drugih osoba iz društvenog i političkog života, a i neki strani državnici, kao primjerice predsjednik Francuske republike Macron. Predsjednik Trump naredio je da se zastava na Bijeloj kući spusti na pola koplja u čast preminule sutkinje.
> Trump nakon smrti liberalne sutkinje Vrhovnog suda poslao važnu poruku
Važnost imenovanja sudaca Vrhovnog suda SAD-a
Imenovanje novog suca s obzirom na blizinu predsjedničkih izbora koji se od 1845. održavaju svake četiri godine prvog utorka nakon 1. studenog (a ove je godine to 3. studeni 2020.), postat će prvorazredno političko pitanje. Naime, Vrhovni sud SAD-a ima jedinstvenu ulogu koja je u Hrvatskoj pravnoj arhitekturi podijeljena između Ustavnog i Vrhovnog suda. Nadležnost suda u skromnom dijelu njegove djelatnosti sastoji se od prvostupanjskog sudovanja u sporovima koji se tiču diplomatskih dužnosnika ili onih u kojima je stranka u postupku neka država. U ostalim slučajevima, Vrhovni sud je viša sudska instanca, odnosno prizivni sud čija se posebnost sastoji u tome da sam bira o kojim će predmetima razmatrati sukladno vlastitoj procijeni njihove važnosti. Sud se sastoji od 9 članova koje sukladno članku 2. Ustava SAD-a imenuje Predsjednik, dok Senat većinom glasova potvrđuje kandidata. Mandat sudaca je doživotan stoga svako imenovanje ima dalekosežne posljedice na pravnu, ali i društvenu situaciju u SAD-u.
Do smrti sutkinje Ginsburg, omjer sudaca imenovanih od strane republikanskih predsjednika naspram onih imenovnih od strane demokratskih predsjednika bio je 5:4. Sa strane republikanaca dva suca imenovao je Trump (Gorsuch 2017. i Kavanaugh 2018.), dva Bush Mlađi (Roberts 2005. i Alito 2006.) i jednog Bush Stariji (Thomas 1991.), dok je od demokrata Obama imenovao dvije stukinje (Sotomayor 2009. i Kagan 2010.), a Clinton suca i sutkinju (Breyer 1994. i Ruth Bader Ginsburg 1993.). Iako je generalno govoreći očekivano da će pravna filozofija pojedinog suca odgovarati političkoj filozofiji onog predsjednika koji ga je imenovao, nije uvijek do sada u svim slučajevima bilo tako. Neki suci poznati su po tome da se čvrsto drže svoje pravne filozofije i da su njihovi glasovi predvidljivi, ali isto tako neki postanu tzv. swing votes, glasovi koji variraju od slučaja do slučaja. Primjerice, većinsko mišljenje u sporu o legalizaciji istospolnih brakova na federalnoj razini u SAD-u, Obergfell v. Hodges, mišljenje za većinu koja je glasovala za (5:4 rezultat), napisao je sudac Kennedy kojeg je imenovala ikona konzervatizma Ronald Reagan. Nadalje, sadašnji predsjednik Vrhovnog suda, John Roberts (imenovan od strane Busha mlađeg) u nekoliko se slučajeva priklonio liberalnoj strani suda. To ne treba čuditi s obzirom na doživotni mandat koji sucima daje potpunu neovisost i mogućnost da sude shodno vlastitim pravnim i političkim uvjerenjima.
Imenovanje usred kampanje za predsjedničke izbore
Ono što ovo Trumpovo imenovanje čini posebnim jest činjenica da bi se dogodilo svega 2 mjeseca prije održavanja izbora koji su s obizrom na opciju early votinga (ranijeg glasovanja) u primjerice saveznoj državi Virginiji već počeli. Ali osim toga, 2016. godine, nakon smrti suca Scalije, koji je bio najvažniji konzervativni glas suda, tadašnji predsjednik Obama imenovao je suca Merricka Garlanda kao svog kandidata. Republikanska većina u Senatu odbila je uopće održati glasovanje o ovom kandidatu, iako je bio imenovan u ožujku, gotovo 8 mjeseci prije predsjedničkih izbora, i 10 mjeseci prije isteka Obamina drugog mandata. Da je Obamin kandidat potvrđen, to bi bio prvi put da nakon 1970. suci imenovi od strane demokratskih predsjednika čine većinu u Vrhovnom sudu. Republikanci su svoju poziciju opravdavali činjenicom da je na izborima za Senat 2014. došlo do promjene kojom su Republikanci s 45 mjesta došli na 54, a demokrati s prijašnjih 53 spali na 44 i da je to jasan pokazatelj zaokreta građana SAD-a po pitanju politika kakve žele kada je u pitanju između ostalog i izbor sudaca Vrhovnog suda te da treba pričekati kako bi se i na predsjedničkim izborima dala prilika građanima da kažu što misle o tom pitanju. Naime, izbor sudaca Vrhovnog suda od strane predsjednika je i jedno od ključnih predibzornih pitanja u SAD-u pa je tako primjerice Donald Trump 2016. u jeku kampanje objavio imena 25 sudaca između kojih će birati svoje kandidate za Vrhovni sud. Suci Gorsuch i Kavanaugh su kandidati s te liste. Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell koji je 2016. blokirao Obaminog kandidata u izjavi sućuti povodom smrti sutkinje RBG odmah je jasno rekao da će se u Senatu održati glasovanje o Trumpovom kandidatu, argumentirajući to činjenicom da je situaciju o odnosu na 2016. bitno drugačija – naime republikanci su potvrdili svoju većinu u Senatu na izborima 2018. (a ne ju izgubili kao demokrati 2014.) i da je predsjednik republikanac tako da je jasno što građani s pravom glasa očekuju i žele od Senata da u ovoj situaciji učini. Iako je nedvojbeno da su republikanci 2014. bili vođeni prije svega svojim političkim interesima i željom da ikona ‘desne’ pravne filozofije Scalija ne bude zamijenjen liberalnim Obaminim kandidatom, činjenica je da tekst Ustavu SAD-a Senat ne obvezuje ni na koji način da u određenom roku održi glasovanje i potvrdi nekog kandidata.
S obzirom na važnost ovog imenovanja oečkivano je da će ono prerasti u prvorazredno političko pitanje. Reza Aslan, komentator s ljevice na vijest o smrti sutkinje Ginsburg reagirao je na tweeteru napisavši If they even TRY to replace RBG we burn the entire fucking thing down (Ako makar pokušaju zamijeniti RBG sve ćemo spaliti do jebenog temelja), a na priopčenje vođe većine u senatu McConnella je odgovorio Over our dead bodies. Literally (Preko naših mrtvih tijela. Doslovno).
Trumpov izbor za sutkinju Vrhovnog suda Amy Coney Barret, majka sedmero djece i praktična katolkinja?
Sam Trump je najavio da će tijekom idućeg tjedna objaviti svog kandidata za Vrhovni sud i da će to biti žena. Mnogi nagađaju da bi riječ mogla biti o federalnoj sutkinji Prizivnog suda za sedmi okrug (United States Court of Appeles for the Seventh Circuit), katolkinji Amyu Coney Barrett, koja je majka sedmero djece, od kojih je 5 biološke, a 2 usvojeno. Prilikom potvrđivanja njezine nominacije za mjesto na federalnom prizivnom sudu, demokratska senatorica Feinstein joj je s obzirom na činjenicu da je sutkinja Barrett praktična katolkinja i da se protivi pobačaju, nakon njezina odgovora na pitanje o odluci Vrhovnog suda o pravu na pobačaj (Roe protiv Wadea, 1973.) rekla kako “dogma živi glasno u Vama i to brine.” Trump će izborom kandidata poslati i jasnu političku poruku onoj etničkoj, vjerskoj i rasnoj skupini kojoj dotični pripada, a s obzirom da katolici čine značajan broj stanovnika nekih od presudnih država za pobjedu na izborima (Pennsylvania, Michigan, Wisconsin) moguće je da na ovaj način Trump želi poslati i jasnu poruku katolicima.
Za potvrditi kandidata u Vrhovnom sudu potrebna je većina od 51 glasa u Senatu (u slučaju da je rezultat glasovanja 50:50, odlučujući glas ima potpredsjednik SAD-a, u ovom slučaju republikanac Mike Pence), u kojem republikanci imaju 53 senatora, no s obzirom na to da su neki već rekli da misle da treba pričkeati da prođu izbori, potvrda novog kandidata čiju je nominaciju Trump najavio bit će teška politička borba u kojoj će svaki glas biti važan. Niti jedan od zadnjih šest sudaca Vrhovnog suda nakon nominacije od strane predsjednika nije bio potvrđen u roku kraćem od 60 dana što ostavlja otvorenu mogućnost da Trumpov kandidat ili kandidatkinja bude potvrđena ako on izgubi predsjedničke izbore.
