Amerikanci s pravom glasa biraju 4. studenoga trećinu Senata i cijeli Predstavnički dom.
Istoga dana u pojedinim državama glasuju i o lokalnim zakonskim prijedlozima, točnije o ukupno 140 šarolikih državnih i lokalnih pitanja u rasponu od legalizacije marihuane, minimalne cijene satnice, poreza na zaslađena pića do riskantnog hidrauličkog bušenja tla (fracking) za crpljenje plina iz škriljavca.
Birališta se otvaraju prema odluci vlasti pojedinih država. Devet istočnih država biraju prve, od 6 sati ujutro po mjesnom vremenu, a posljednja se zatvaraju birališta na Aljasci i na Havajima.
Izborni rezultati neće možda biti odmah poznati. Dvije države, Louisiana i Georgia, održat će drugi krug 6. prosinca, odnosno 6. siječnja, ako nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, a mogućnost za to je velika zbog neovisnih kandidata.
Ove godine političari imaju dodatni problem – kako privući pažnju glasača. Po anketama, Amerikanci su fokusirani na vijesti o problemima s ebolom i Islamskom državom, a izbornu kampanju ih pobliže prati samo petnaestak posto.
‘Bitka za Senat’
Najveća pozornost usmjerena je na to mogu li republikanci, koji će nesporno zadržati većinu i u novom sazivu Predstavničkog doma, tome dodati kontrolu nad Senatom, a da bi u tome uspjela ta stranka desnog centra mora osvojiti šest mjesta više nego dosad. Trenutno demokrati imaju većinu 53-45 uz dva neovisna zastupnika u Senatu.
Izbori za Senat parcijalni su jer se svake dvije godine obnavlja trećina mandata te će se od ukupno stotinu mjesta popunjavati njih 36.
Demokrati se distanciraju od Obame
Demokratima odmaže nepopularnost predsjednika Obame, kojeg po posljednjim anketama ne podržava 58 posto Amerikanaca.
Iako se demokrati danas distanciraju od Obame, republikanci žele da ovi parlamentarni izbori budu referendum protiv njega i čine sve što mogu da ga uvuku u priču.
Republikanac Reince Priebus ističe: “Odluka koju Amerikanci trebaju donijeti jasna je da jasnija ne može biti: glas za demokratskog kandidata glas je za Obaminu politiku”.
Zbog toga demokrati kojima istječe mandat redovito ističu svoju neovisnost o Bijeloj kući.
Priličan su posao odradili Bill i Hillary Clinton u državama kao što je Kentucky gdje je Barack Obama nepoželjna osoba.
“Predsjednik nije relevantan. Za dvije godine, on više neće biti tu (u Bijeloj kući)”, poručio je za Washington Examiner aljaški senator hrvatskih korijena Mark Begich.
Predsjednik Obama se ne protivi se takvoj strategiji svojih demokratskih senatora pa je svoje sudjelovanje sveo samo na sudjelovanje na donatorskim gala večerama.
Slična strategija i na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj
Sve to podsjeća na očigledan pokušaj distanciranje SDP-ovog predsjedničkog kandidata Ive Josipovića od svoje matične stranke – SDP-a i njegove neuspjele i nepopularne Vlade, te implicitno slaganje SDP-a s tom strategijom nesudjelovanjem čelnih ljudi te stranke u Josipovićevoj kampanji.
No, pitanje je koliko takve medijske strategije mogu uroditi plodom uz nagomilano nezadovoljstvo građana. Kako za američke demokrate, tako i za Ivu Josipovića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 za crpljenje plina iz škriljavca.){kind=link}