Subotička vlast i dalje pokušava proglasiti nepostojeći ‘bunjevački jezik’ – službenim

žigmanov bajić subotica
Foto: Fah, snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

Skupština grada Subotice odlučila je u četvrtak da se prijedlog Odluke o izmjenama Statuta grada o uvođenju tzv. “bunjevačkog jezika” u službenu uporabu u ovom gradu uputi na javnu raspravu. Rasprava će trajati idućih 15 dana, odnosno do 15. travnja. Kako se u dokumentaciji navodi, javna rasprava uključuje prikupljanje prijedloga, sugestija i mišljenja građana i ostalih sudionika u pisanoj ili elektroničkoj formi kao i organiziranje najmanje jednog otvorenog sastanka predstavnika nadležnih tijela grada sa zainteresiranim građanima, predstavnicima udruga građana i sredstava javnog obavještavanja (okrugli stolovi, tribine, prezentacije i sl.). Konačnu odluku o rezultatima javne rasprave donosi Skupština grada, javlja hrvatskarijec.rs.

> Dr. sc. Domagoj Vidović: Pivaju li se pisme bunjevačke ili бyњeвaчкe?

> Upućena prosvjedna nota Srbiji zbog udara na Hrvate: ‘Bunjevački govor nije jezik’

Kao i na sjednici na kojoj je početkom ožujka donijeta odluka kojom se omogućuje uvođenje tzv. bunjevačkog jezika i pisma u službenu uporabu u Subotici, i današnja točka dnevnoga reda izazvala je skupštinsku raspravu. Predsjednik vijećničke skupine DSHV-LSV Tomislav Žigmanov je ponovno izrazio protivljenje uvođenju tzv. bunjevačkog jezika, dok su vijećnici vladajuće većine, kao i gradonačelnik Stevan Bakić, ponovili stajalište kako je u pitanju omogućavanje prava pripadnicima bunjevačke manjine kojega druge brojnije nacionalne zajednice u gradu već imaju.

Žigmanov: Argumenti struke i zakona

Predsjednik vijećničke skupine DSHV-LSV Tomislav Žigmanov je kazao kako su »stvari jasne« i po pitanju struke i zakona. Kako je naveo, nijedna od 168 lokalnih samoprava u Srbiji nije na ovaj način uvela u službenu uporabu neki jezik.

»Vidjet ćemo hoće li naša inicijativa za istovrsni pristup kada su u pitanju druge lokalne samouprave gdje hrvatski jezik nije na ovaj način uveden, biti na isti način tretirane«, kazao je Žigmanov.

Dodao je i kako »demokratsko i racionalno argumentiranje i suprotstavljanje ovakvoj inicijativi« predstavnika hrvatske zajednice nije bilo dobronamjerno prihvaćeno u dijelu javnosti, te da su bili objekti prijetnji »kakve u Subotici nisu viđene u proteklih desetak godina«. U tom kontekstu, izrazio je žaljenje što nitko od predstavnika vlasti nije osudio ove prijetnje.

»Mi se i dalje nećemo miriti s ovom odlukom, ukazivat ćemo na njezine slabosti, napose kada je pitanju stajalište lingvistike, a isto tako ukazujem na to da i Republika Hrvatska vjerojatno neće mirno promatrati ono što se događa. Žao mi je što se određene formalno-pravne mogućnosti na jedan apsurdan način okončavaju, da nešto što unutar sebe nema potencijal da bude standardni jezik, što je do sada figuriralo kao govor Hrvata, ne samo u Vojvodini, to postane«, kazao je Žigmanov.

Bajić: Demanti govora iz 1999. godine

Vijećnik, a ujedno i predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, Mirko Bajić pozvao je Žigmanova da »dođe sebi« te ga optužio za nekorektne tvrdnje koje u javnosti iznosi protiv njega. Naime, na press konferenciji DSHV-a emitirana je video snimka iz 1999. na kojoj Bajić kaže kako je očuvanje identiteta i baštine jedan od prioriteta »naše hrvatske nacionalne zajednice«.

Bajić je kazao kako je u tom obraćanju, kao predstavnik lokalne samouprave, mislio na hrvatsku zajednicu kao građane Subotice te da bi i danas istu formulaciju ponovio. Dodao je i kako se nikada nije izjasnio kao Hrvat, da se osjeća kao Bunjevac te da se tako izjasnio onda kada je to omogućeno. Prije toga se, kako je kazao, izjašnjavao se kao Jugoslaven.

Međudržavno pitanje

Predsjednik vijećničke skupine Aleksandar Vučić – Za našu djecu Veljko Vojnić je kazao kako je presedan u smislu cenzusa od 15 posto napravljen ne uvođenjem bunjevačkog već hrvatskog jezika u službenu uporabu prije 18 godina. Po njegovom mišljenju, odluka gradske skupštine o uvođenju bunjevačkog jezika ne bi trebala biti predmetom međudržavnih odnosa Srbije i Hrvatske.

Komentirajući pitanje presedana, Žigmanov je kazao kako je 1993., kada je hrvatski jezik uvođen u službenu uporabu, na snazi bio drukčiji pravni okvir, naslijeđen iz SFRJ. Po tome okviru, kako je ukazao, Rusini u Novom Sadu, kojih je svega dvije tisuće, imaju i danas svoj jezik u službenoj uporabi.

»U tom smislu, usporedba nije legitimna«, kazao je on.

Glede stajališta da Hrvatska ne bi trebala reagirati na uvođenje tzv. bunjevačkog jezika, Žigmanov je naveo kako je to pitanje međudržavnog sporazuma Srbije i Hrvatske o zaštiti manjina iz 2004. godine, a koji podrazumijeva i zaštitu jezika.

»U tom sporazumu ja nisam sudjelovao, to je bila politička volja dvije države«, kazao je on.

Potpora SVM-a

Predsjednik vijećničke skupine Saveza vojvođanskih Mađara János Nágel ponovio je stajalište te skupine kako podupiru prijedlog da se tzv. bunjevački jezik uvede u službenu uporabu. Istaknuo je kako se time ne umanjuje prava onih naroda koji svoj jezik već od ranije imaju u službenoj uporabi. Također, naglasio je kako se o identitetskim pitanjima treba očitovati stručna javnost, a da vijećnici u skupštini za to nisu kvalificirani.

Gradonačelnik Stevan Bakić je pozvao na smirivanje tenzija te snažnije uvažavanje između predstavnika dviju manjinskih zajednica u gradu – bunjevačke i hrvatske.

Kada je u pitanju mišljenje struke o tzv. bunjevačkom jeziku, Bakić je naveo kako lingvisti u Srbiji ne negiraju postojanje tog jezika, »čak naprotiv«. S tim u vezi, kako je rekao, dobio je »bezbroj dokumenata o povijesti Bunjevaca i njihovom jeziku« koje će iznijeti u javnoj raspravi.

Glede presedana u smislu cenzusa od 15 posto, po njegovim riječima, Grad Subotica ima svoju multinacionalnu specifičnost, ne samo u Srbiji nego i u Europi, te nije za usporedbu s drugima.

Odbijene povrede poslovnika

Žigmanov je u dva navrata ustvrdio kako je komentarima na njegov osobni račun i stavljanjem u negativni kontekst povređen poslovnik, što je skupštinska većina glasovanjem oba puta odbacila.

Pozivajući se na izlaganje Mirka Bajića, Žigmanov je kazao kako nijednom riječju nije dao povoda da se označi kao osoba koja »treba da dođe sebi« kao i da mu se vijećnik obraćao osobno, govoreći o tomu kojim su jezikom njegovi preci govorili. »Nemojte da žrtve moraju ukazivati na ovu vrstu problema«, kazao je Žigmanov.

Bajić se ipak za govornicom ispričao Žigmanovu za riječi »da dođe sebi« uz napomenu kako bi se i Žigmanov trebao ispričati njemu za insinuacije o nacionalnoj pripdanosti koje je iznio u medijima, a koje je Bajić javno demantirao.

Nedovoljno snažna reakcija Plenkovićeve vlasti

Podsjetimo, na uvođenje „bunjevačkog jezika“ reagiralo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prosvjednom notom, zatim je premijer Andrej Plenković pozvao srbijanske institucije da odmah reagiraju na nedopustive i neprimjerene napade na Hrvate koji žive u Srbiji, poručivši kako to nije prvi put da se prijeti Hrvatima u Republici Srbiji. Reagiralo je Društvo hrvatskih književnika i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

„Ne ulazeći u političke motive uzdizanja bunjevačkoga govora na razinu jezika, i to službenoga jezika na području Grada Subotice, a razvidno je da nije riječ o jezikoslovnim motivima, kao središnja znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika oštro se protivimo takvomu prijedlogu iz jezikoslovne perspektive“, navodi se u priopćenju Instituta koje potpisuje njegov ravnatelj dr. sc. Željko Jozić.

Prof. dr. sc. Sanja Vulić Vranković, redovita profesorica s Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija već više od 20 godina upozorava na dijalektnu pripadnost svih bunjevačkih govora, pa tako i bunjevačkih govora u Bačkoj, novoštokavskomu ikavskomu dijalektu. To je dijalekt kojim danas govori najveći postotak Hrvata. Osobito je detaljno pripadnost bunjevačkih govora tomu hrvatskomu štokavskomu dijalektu prof. Vulić obrazložila u svojoj knjizi Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj (2009.).

Prije godinu dana, neposredno prije nego je pandemija onemogućila normalni život, snimljen je na Fakultetu hrvatskih studija prilog o bunjevačkohrvatskim govorima, u kojem prof. Vulić ističe hrvatske dijalektne značajke tih govora. Prilog je snimljen za emisiju Bilješke o jeziku:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrvatskarijec.rs

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.