Nakon što je prošloga tjedna Donald Trump i službeno nominiran kao kandidat Republikanske stranke na slijedećim predsjedničkim izborima, američka predizborna kampanja ušla je u svoju odlučujuću fazu. Jasno je, naime, kako ta predizborna utrka u stvarnosti traje već odavno, može se slobodno reći – od same spoznaje o Trumpovoj pobjedi na izborima 2016. godine. To i nije nikakvo čudo s obzirom kako se radi o dvije krajnje polarizirane i međusobno nepomirljive koncepcije budućeg američkog društvenog, političkog i gospodarskog razvoja – konzervativne i neoliberalne, piše geopolitika.news
Dakle, u tim i takvim okolnostima, slobodnoga prostora i davanje šanse Trumpu da uopće pokaže što zna i može nije bilo – što je do sada jedinstven slučaj kada su u pitanju bilo koji američki predsjednici, koji su redom imali barem minimalno određen slobodni politički prostor za djelovanje u smjeru razvoja američke nacije i društva. Trumpu su, međutim, „noge podmetane“ a da još, zapravo, nije niti bio sjeo u fotelju najmoćnijeg čovjeka svijeta – što je trajalo sve ovo vrijeme – gotovo do kraja njegova mandata.
Zato se s nikad većom pozornošću prate i analiziraju različite službene i poluslužbene ankete o popularnosti dvojice predsjedničkih kandidata – Trumpa i Bidena. Iako naizgled malo, vremena je još uvijek dosta da se stvari oko toga promijene u korist jedne ili druge strane.
A jedna takva promjena upravo se dogodila. Nakon što je Trumpu od proljeća naglo pala popularnost u američkoj javnosti, što zbog vrlo lošeg stanja po pitanju epidemije koronavirusa Covid-19 i reakcije vlade na istu, što zbog posljedičnog teškog stanja američkoga gospodarstva i pokrenutog vala masovnih pa i često nasilnih proturasističkih prosvjeda po američkim gradovima, stanje se nakon prošloga tjedna ubrzano mijenja.
I to u Trumpovu korist!
U važnoj saveznoj državi Pennsylvaniji, prema posljednjem istraživanju javnog mišljenja, Bidenovo vodstvo se smanjilo za čak 4 posto u odnosu na prethodno istraživanje kada je imao veliku potporu tamošnjih građana. U utorak, 1. rujna objavljeni rezultati Sveučilišta Monmouth (Monmouth University) iz New Jerseya, pokazuju kako Biden uživa potporu 49% registriranih birača, a Trump njih 45%. Međutim, prema istraživanju tog istog sveučilišta iz srpnja, Biden je tada imao čak 53% u odnosu na Trumpa, kojega je podržavalo svega 40% birača. Time je vidljivo kako sadašnji američki predsjednik velikom brzinom smanjuje svoj zaostatak, neovisno o tome što je Biden rođeni Pensilvanac i što je svoju kampanju počeo upravo u toj saveznoj državi – njenom najvećem gradu, Philadelphiji.
Važno je podsjetiti kako je Trump na izborima 2016. g. u Pennsylvaniji pobijedio Hillary Clinton s 1,2 posto razlike glasova. Ta pobjeda, u inače kolebljivoj državi Srednjeg Zapada, skupa s onom u Michiganu i Wisconsinu, pokazala se i odlučujućom za njegovu ukupnu pobjedu.
Još jedno najnovije istraživanje javnog mišljenja, ono u također kolebljivoj saveznoj državi Sjevernoj Karolini (provelo ga je tamošnje istoimeno sveučilište), pokazalo je isti trend. Tamo vodi Donald Trump s 49% potpore biračkoga tijela, dok Biden ima 47%. A u istom istraživanju iz mjeseca lipnja, Biden je imao vodstvo od 1%, da bi u srpnju Bidenova prednost iznosila čak 4,7 posto: Biden je tada imao 50%, a Trump svega 45,3% glasova registriranih birača.
Dakle, Bidenu hitno treba ili promjena strategije ili neki novi unutarnji ili vanjskopolitički događaj kojega bi mogao iskoristiti na način kako je to učinio i s pandemijom koronavirusa i rasnim nemirima u zemlji – kada je za sve okrivio svog izbornog suparnika.
