Ukrajinci su u nedjelju počeli izlaziti na birališta kako bi izabrali novi saziv parlamenta, što je posljednji politički korak revolucije koja je počela prije gotovo godinu dana.
Oko 36 milijuna birača trebalo bi izabrati novi parlament a prozapadno vodstvo u Kijevu nada se da će prijevremeni izbori donijeti više stabilnosti krizom pogođenoj zemlji u kojoj je više od 3.600 ljudi ubijeno u sukobu s proruskim separatistima tijekom ove godine.
Kad su Ukrajinci prošle zime izišli na ulice tražeći ostavku proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, njihova poruka bila je jasna – htjeli su čvršće veze sa zapadnom Europom, iskorjenjivanje korupcije i pravednije i otvorenije društvo.
U svibnju su izabrali novog predsjednika – poduzetnika Petra Porošenka, koji je obećao da će ispuniti njihove zahtjeve, ali na vlasti je i dalje saziv parlamenta u kojem su mnogi bivši Janukovičevi saveznici, a politički sustav još nije promijenjen.
Kako bi se oslobodio ostataka starog režima u parlamentu, Porošenko je raspisao prijevremene izbore na kojima se očekuje pobjeda njegova bloka.
Po rezultatima ispitivanja javnog mišljenja Instituta za sociologiju Kijeva i Zaklade demokratskih inicijativa, objavljenim ovoga tjedna, za Porošenkov blok, potpuno novu koaliciju koja je utemeljena kako bi ga poduprla na predsjedničkim izborima, u kojoj je i Udar kijevskoga gradonačelnika Vitalija Klička, namjerava glasovati 30 posto birača, a slijede oporbena nacionalistička Radikalna stranka populista Olega Lijaška (13 posto) i Narodna fronta premijera Arsenija Jacenjuka (11 posto).
Prozapadna stranka Samopomoć, uglavnom sastavljena od aktivista civilnoga društva koje vodi bivši gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij, trebala bi dobiti 8,5 posto glasova, a Domovina, stranka bivše premijerke Julije Timošenko 7,5 posto. Jaka Ukrajina koju vodi oligarh i bankar Serhij Tipiko i Oporbeni blok, otvoreno proruska stranka, mogle bi prijeći izborni prag od pet posto za ulazak u parlament.
Od 29 stranaka koje se natječu za 450 mjesta u ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi, nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom.
Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.
Izbori se, kao i prošli predsjednički izbori u svibnju, održavaju u zahtjevnim okolnostima kada je riječ o dijelovima ukrajinskog teritorija Donecku i Luhansku.
Iako bi ukupno oko 36 milijuna Ukrajinaca trebalo moći dati svoj glas, glasovanje će biti ograničeno na područja pod kontrolom vlade, što znači da oko 3 milijuna birača u istočnim regijama Donecka i Luhanska neće sudjelovati. Izbori se neće održati ni na Krimu što znači da će se popuniti samo 424 od ukupno 450 mjesta u parlamentu.
Separatistički vođe kazali su da će ignorirati nedjeljne izbore i odredili su da će svoje vlastite izbore, koje vlada u Kijevu smatra nelegitimnima, održati 2. studenoga.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin pozvao je Rusiju da zaustavi nelegalne izbore jer bi oni mogli uzrokovati trajnu podjelu.
U svakom slučaju, očekuje se Porošenkova pobjeda koja bi trebala biti dovoljno uvjerljiva da s drugim proreformskim strankama sastavi vladu. Porošenko želi jasan mandat i legitimitet za provedbu reformi i integraciju Ukrajine s Europom. Najavljuje bolju provedbu zakona, decentralizaciju vlasti, reformu političkog sustava i policije, u kojoj su i dalje mnogi stari kadrovi, iskorjenjivanje korupcije i ostalih negativnih ostataka Janukovičeva režima.
