“Ova liberalna ideja pretpostavlja da ništa ne treba učiniti. Da migranti mogu nekažnjeno ubijati, pljačkati i silovati, jer njihova prava kao migranata moraju biti zaštićena.“, istaknuo je Vladimir Putin za Financial Times.
U velikom 90-minutnom razgovoru koji je dao za Financial Times, ruski predsjednik Vladimir Putin dotaknuo se svih važnih međunarodnih tema. Intervju je vrlo značajan jer održan uoči sumita G20 i objašnjava zapadnoj javnosti stavove Rusije i Putina o pogubnosti liberalne politike koja dominira Zapadom nakon pada Berlinskog zida, s osobitim naglaskom na multikulturalnost, migrantske procese, prisilne seksualne agende, ratove u Africi i na Bliskom Istoku i dr.
Vladimir Putin sa zadovoljstvom je istaknuo rast nacionalnih pokreta u Europi i Americi, tvrdeći da se liberalizam potrošio kao ideološka sila. U intervjuu FT-a u Kremlju uoči summita G20 u Osaki, ruski predsjednik je rekao da je liberalna ideja “nadživjela svoju svrhu” dok se javnost okrenula protiv imigracije, otvorenih granica i multikulturalizma, piše Financial Times.
Dominantna zapadnjačka ideologija liberalizma od kraja Drugog svjetskog rata došla je pod upitnik s čelnicima protu-establišmentskih pokreta od američkog predsjednika Donalda Trumpa do mađarskog Viktora Orbana, Mattea Salvinija u Italiji i pobunjenika Brexita u Velikoj Britaniji, smatra Putin.
Putin je istaknuo kao glavnu pogrješku odluku Njemačke činjenicu da kancelarka Angela Merkel prihvati više od milijun migranata, uglavnom iz ratom razorene Sirije. Ali zato je pohvalio Donalda Trumpa što je pokušao zaustaviti priljev migranata u SAD, a s njima i velikih količina droge iz Meksika.
“Ova liberalna ideja pretpostavlja da ništa ne treba učiniti. Da migranti mogu nekažnjeno ubijati, pljačkati i silovati, jer njihova prava kao migranata moraju biti zaštićena.”, ističe Putin i dodaje: „Svaki zločin mora imati svoju kaznu. Liberalna ideja postala je zastarjela. Ona je došla u sukob s interesima ogromne većine stanovništva.”
Kao de facto vladar Rusije gotovo dva desetljeća, gospodin Putin redovito se optužuje na Zapadu da potajno podupire tzv. populističke pokrete putem financijske pomoći i društvenih medija, s naglaskom na predsjedničke izbore u SAD-u 2016., referendum o Brexitu i nedavne izborima za Europski parlament.
Putin je to naglašeno odbacio.
Odbacio je i zaključak Roberta Muellera da se Rusija sustavno uplitala predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine.
Osvrćući se na američko-kineski trgovinski rat i geopolitičke napetosti u zaljevu između SAD-a i Irana, Putin je kazao kako je situacija postala “eksplozivna”. Problem je, rekao je, proizašao iz američkog unilateralizma i nedostatka pravila koja podupiru svjetski poredak. Što se tiče Sirije, osim likvidacije tisuća radikalnih islamista i potpore predsjedniku Basharu al-Assadu, Putin je rekao kako je ta vojna akcija ruskim oružanim snagama dala neprocjenjivo borbeno iskustvo.
Predsjednik Rusije ukazao je na valove imigracije iz zona sukoba u Africi i na Bliskom istoku koji su poticali kriminal i društvene napetosti, što je pak potaknulo proturječja i pobune u Europi (domicilnog stanovništva op.).
Osvrćući se na nacionalističke pokrete u Italiji i Francuskoj, gospodu Salvinija i Marine Le Pen, Putin ih je snažno podržao i rekao kako liberalne vlade nisu djelovale kako bi bile uvjerljive građanima. Umjesto toga, oni su vodili bezumni multikulturalizam koji je, između ostalog, obuhvaćao i seksualnu agendu.
“Ne pokušavam nikoga uvrijediti jer smo (Rusija op.) osuđeni zbog naše navodne homofobije. Ali nemamo problema s LGBT osobama. Ne daj Bože, neka žive kako žele,”, rekao je Putin „Ali neke nam se stvari čine pretjeranima. Sada već tvrde da djeca mogu imati pet ili šest rodnih uloga!”
“Neka svi budu sretni, s tim nemamo problema”, dodao je Putin, “Ali to se ne smije dopustiti da zasjeni kulturu, tradiciju i tradicionalne obiteljske vrijednosti milijuna ljudi koji čine bazičnu populaciju (Europe op.)”, zaključio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
