Višnja Starešina: Bošnjačko vodstvo potiče krizu proizvodnjom migrantskih logora uz meke točke hrvatske granice

Foto: Narod.hr

“Ne želim nagađati kako je i s kojom nakanom dopisnica Jerusalem Posta napisala da je u razgovoru u četiri oka s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom predsjednica Grabar-Kitarović kazala da je BiH pod kontrolom militantnog islama te da ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama diktiraju politiku BiH. Zanima me: što je tu netočno? Je li zbilja nemoguće naći vezu samog vrha vlasti, primjerice bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića s Iranom?”, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomično prenosimo.

Uoči potpisivanja Daytonskog sporazuma 14. prosinca u Parizu, Alija Izetbegović se morao osobno obvezati Billu Clintonu da će strane islamske borce i organizacije otpremiti iz BiH. Obećanje, kao i obično, nije ispunjavao i uskoro je stigla prva opomena.

Ta igra mačke i miša nastavljena je do današnjih dana. Dinastija Izetbegović nije se odrekla niti svojih iranskih saveznika ni savezništva različitih sunitskih islamističkih organizacija. Šefik Džaferović bio je konstantna potpora suradnji: kao tajnik bošnjačke tajne službe AID, kasnije kao politički dužnosnik.

Opisujući igru u kojoj na zapadne pritiske bošnjačke vlasti samo privremeno zatvaraju vrata iranskim prijateljima, Schindler konstatira da „Iran ima značajnu špijunsku bazu u Bosni, koju smatraju sigurnom lukom za svoje tajne operacije u ostatku Europe“. Tek koji mjesec poslije Šefik Džaferović našao se pod sumnjom suučesništva u ratnim zločinima stranih islamskih militanata.

Iran je danas prepoznat kao jedna od glavnih sigurnosnih prijetnji Europi. Prema izvještaju američke agencije za nacionalnu sigurnost u BiH djeluje oko 650 iranskih obavještajaca. Samo prošle godine broj iranskih tražitelja azila u BiH porastao je stotinu puta i u odnosu na prethodnu godinu – sa 16 na više od 1600. Bošnjačko vodstvo potiče sigurnosno opasnu krizu proizvodnjom migrantskih logora uz meke točke hrvatske granice. I bilo bi zaista čudno da hrvatska predsjednica i o tome nije razgovarala s izraelskim predsjednikom. Neobično je da je JP objavio neusuglašeni članak o tom razgovoru. Jasno je zašto je članak uzbudio Džaferovića i prijatelje. A tužno da njihovo uzbuđenje upravlja hrvatskom politikom.

Kolumnu u cijelosti pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Slobodna Dalmacija