Sporazum Vlade, Zagrebačke nadbiskupije i Grada Zagreba konačno je postignut: gradit će se nove crkve na lokacijama koje će biti predane Zagrebačkoj nadbiskupiji u zamjenu za zemljište na kojem će se graditi novi stadion u Maksimiru. Donosimo vam pregled svih 10 lokacija.
Nakon što je u četvrtak na sjednici Vlade postignut sporazum s Gradom Zagrebom za izgradnju novog stadiona na Maksimiru, konačno je riješen spor o povratu crkvene imovine.
Kako smo već izvijestili, sporazum je ujedno i zeleno svjetlo za izgradnju ili rekonstrukciju crkava i drugih crkvenih objekata na 10 lokacija na području Zagrebu, koje je do sad bilo na ledu uslijed dugogodišnjih sporova.
Možda će vas zanimati
Zemljište za gradnju stadiona u zamjenu za deset crkava: Što je točno dogovoreno između Kaptola, Vlade i Tomaševića?
Crkva će odustati od sporova za povrat zemljišta u Maksimiru, a zauzvrat će dobiti zemljišta na deset lokacija u Zagrebu za izgradnju crkava i drugih vjerskih objekata
Potrebe vjernika
Kolika je potreba za objektima vjerske namjene u Zagrebu, možda je najbolje formulirao velečasni Mato Matić iz Španskog, kad je za Zagreb.info ustvrdio kako ‘Zagrebu treba barem deset crkvi kako bi se zadovoljile potrebe vjernika, a njih između deset do 12 tisuća nema mjesto za obaviti bogoslužje.’
U nastavku ćemo obratiti pozornost na lokacije o kojima je riječ i stanju na terenu. Za uvod je dovoljno primijetiti kako se u nekim kvartovima bogoslužje odvija na otvorenom, a negdje su i crkva i župni ured udomljeni u stambenoj zgradi.
No pođimo redom.
Deset lokacija za nove crkve
Na području Špansko-Oranice i Trnjanska Savica uopće ne postoji crkva, nego je pastoralni ili župni ured smješten u stambenim zgradama.
Tijekom lockdowna to se pokazalo donekle kao prednost, barem za Župu bl. Ivana Merza kad se (Špansko-Oranice) kad se bogoslužje odvijalo na travnjaku pored križanja prometnica, a ne online. No, župa na Oranicama u studenom je dobila vjetar u leđa. Naime, tamo je krenula bogoslužnog prostora koji bi trebao biti spreman za Božić.
Možda će vas zanimati
Kome smeta izgradnja katoličke crkve u Španskom?
U peticiji stanovnici Španskog također traže od Grada Zagreba…
Bogoslužje u školi, na otvorenom, u atomskom skloništu …
Na Trnjanskoj Savici na crkvu se čeka preko 20 godina, a bogoslužje se odvija u školi. Naravno, izgradnja crkve mogla bi biti osobito bolna gradonačelniku Tomaševiću, ako znamo koliko je bio anagažiran na tome da toga ne dođe.
Uopće, dade se istaći kako je slučaj Savice egzemplaran i svakako najprisutniji u očima javnosti.
Možda će vas zanimati
Tomašević i Možemo ne žele crkvu na Rudešu, a ranije su zaustavili gradnju crkve na Trnjanskoj Savici
Trnjanska Savica: Gradnja crkve u ovoj zagrebačkoj četvrti postala je predmetom političkog aktivizma i predizbornih kampanja.
Župa sv. Stjepana Prvomučenika Botinec osnovana je na blagdan Gospe od sv. Krunice 7. listopada 1969. danas broji oko 5 tisuća župljana. Crkva Sv. Stjepana i župni ured udomljeni su u obiteljskoj kući na adresi Ulica Pere Kvržice 15.
Crkva na Jakuševcu, doduše, nije u stambenoj zgradi ili u obiteljskoj kući, ali joj je potrebna renovacija. Naime, riječ je o drvenoj crkvi izgrađenoj 1823. koja, u stanju kakvom je danas, nije adekvatna potrebama župe.
Jelkovec svoju crkvu nema, a lokacija bogoslužja je – atomsko sklonište.
Na Kajzerici crkva je, kao i u Botinecu, smještena u obiteljsku kuću.
U župi Majke Božje Remetinec-Blato, crkva je izgrađena 2004. godine, ali broj vjernika iziskuje nove građevinske zahvate, dok je slična situacija i u Sopnici, Sesvetskom Kraljevcu i Svetoj Klari i Podbrežju odnosno Župama Blažene Djevice Marije Anđeoske, sv. Antuna Padovanskog i sv. Klare.
Kako vidimo, situacija u nekim od ovih župa je takva da adekvatni prostori uopće ne postoje, dok su u nekima oni postojeći nedostatni za potrebe župljana.
U tom smislu, možemo očekivati kako će upravo postignuti dogovori između Vlade i Crkve s jedne, i Vlade i Grada s druge strane poboljšati situaciju za brojne praktične vjernike u Zagrebu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
