Hrvatsko planinarsko društvo osnovano je istodobno s prvim planinarskim udrugama u zapadnoeuropskim zemljama, a hrvatski planinari postigli su vrhunske dosege u svjetskim razmjerima.
Od samih je početaka imalo europski značaj te išlo ukorak s razvojem planinarstva u Europi i svijetu.
Začetak hrvatskog planinarskog udruživanja bio je u proljeće 1874. godine u Ogulinu, podno Kleka, kada je, nakon uspona na Klek, planinar i matematičar iz Graza Johannes Frischauf, oduševljen ljepotom ogulinskog kraja, predložio svojim domaćinima Vladimiru Mažuraniću, sinu bana pučanina Ivana Mažuranića, a poslije predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i uglednom književniku Budi Budisavljeviću, da u Hrvatskoj osnuju planinarsku udrugu.
Tako je u Zagrebu utemeljeno Hrvatsko planinsko društvo koje ove godine slavi svoj 140. rođendan.
Zanimljivo je i to da su Hrvati bili deveti narod svijeta i prvi u ovom dijelu Europe koji je imao svoju planinarsku udrugu.
Hrvatsko se planinarstvo razvilo kao snažan pokret čiji je glavni cilj bilo upoznavanje planinskih krajeva naše zemlje. Njegovi prvi članovi, većinom znanstvenici, sveučilišni profesori i akademici, za glavnu su si zadaću zadali proučavanje gorovitih dijelova zemlje te time obogatiti nacionalnu znanost i kulturu.
U 140 godina organiziranog djelovanja hrvatski su planinari postigli brojne zavidne rezultate u svim planinarskim djelatnostima – od alpinizma i sportskog penjanja do speleologije i zaštite prirode.
Hrvatski su se alpinisti uspeli na najviše vrhove Himalaje i najviše vrhove svih kontinenata, a speleolozi su istražili neke od najdubljih jama svijeta. Školovanjem, uređivanjem planinarskih putova i kuća te djelatnošću Vodičke službe i Hrvatske gorske službe spašavanja planinari trajno unapređuju razinu sigurnosti u hrvatskim planinama.
Hrvatski planinarski savez danas upravlja sa 150 planinarskih domova, kuća i skloništa te brine o 6000 kilometara planinarskih putova.
U Hrvatski planinarski savez udružene su 323 udruge, s više od 28.000 članova.
Tijekom godine Savez će nizom akcija proslavljati svoj jubilej čije obilježavanje započinje subotnjom svečanošću u Ogulinu.
U lipnju će tako, u Istri, biti otvorena prva dionica Europskoga pješačkog puta kroz Hrvatsku, na Vinici kod Duge Rese održat će se Dani hrvatskih planinara, a na Mljetu će biti održan godišnji sastanak Balkanske planinarske unije.
Proslava će biti zaključena u svibnju iduće godine u Samoborskom gorju pohodom “Tragom prvog izleta HPD-a” u spomen na prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj.
Planinarsko društvo osnovano je istodobno s prvim planinarskim udrugama u zapadnoeuropskim zemljama, a hrvatski planinari postigli su vrhunske dosege u svjetskim razmjerima.
Od samih je početaka imalo europski značaj te išlo ukorak s razvojem planinarstva u Europi i svijetu.
Začetak hrvatskog planinarskog udruživanja bio je u proljeće 1874. godine u Ogulinu, podno Kleka, kada je, nakon uspona na Klek, planinar i matematičar iz Graza Johannes Frischauf, oduševljen ljepotom ogulinskog kraja, predložio svojim domaćinima Vladimiru Mažuraniću, sinu bana pučanina Ivana Mažuranića, a poslije predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i uglednom književniku Budi Budisavljeviću, da u Hrvatskoj osnuju planinarsku udrugu.
Tako je u Zagrebu utemeljeno Hrvatsko planinsko društvo koje ove godine slavi svoj 140. rođendan.
Zanimljivo je i to da su Hrvati bili deveti narod svijeta i prvi u ovom dijelu Europe koji je imao svoju planinarsku udrugu.
Hrvatsko se planinarstvo razvilo kao snažan pokret čiji je glavni cilj bilo upoznavanje planinskih krajeva naše zemlje. Njegovi prvi članovi, većinom znanstvenici, sveučilišni profesori i akademici, za glavnu su si zadaću zadali proučavanje gorovitih dijelova zemlje te time obogatiti nacionalnu znanost i kulturu.
U 140 godina organiziranog djelovanja hrvatski su planinari postigli brojne zavidne rezultate u svim planinarskim djelatnostima – od alpinizma i sportskog penjanja do speleologije i zaštite prirode.
Hrvatski su se alpinisti uspeli na najviše vrhove Himalaje i najviše vrhove svih kontinenata, a speleolozi su istražili neke od najdubljih jama svijeta. Školovanjem, uređivanjem planinarskih putova i kuća te djelatnošću Vodičke službe i Hrvatske gorske službe spašavanja planinari trajno unapređuju razinu sigurnosti u hrvatskim planinama.
Hrvatski planinarski savez danas upravlja sa 150 planinarskih domova, kuća i skloništa te brine o 6000 kilometara planinarskih putova.
U Hrvatski planinarski savez udružene su 323 udruge, s više od 28.000 članova.
Tijekom godine Savez će nizom akcija proslavljati svoj jubilej čije obilježavanje započinje subotnjom svečanošću u Ogulinu.
U lipnju će tako, u Istri, biti otvorena prva dionica Europskoga pješačkog puta kroz Hrvatsku, na Vinici kod Duge Rese održat će se Dani hrvatskih planinara, a na Mljetu će biti održan godišnji sastanak Balkanske planinarske unije.
Proslava će biti zaključena u svibnju iduće godine u Samoborskom gorju pohodom “Tragom prvog izleta HPD-a” u spomen na prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj.
