Nedavno objavljena studija u službenom glasilu Američke akademije znanosti Proceedings of the National Academy of Sciences– PNAS pokazuje kako emocionalna zaraza na internetu, ilustrirana na primjeru društvene mreže Facebook, djeluje na sličan način na koji djeluje emocionalna zaraza u stvarnom svijetu, tvrdi Thalie R. Goldstein u analizi za magazin Psychology Today.
Ne radi se o prvoj takvoj studiji koja je objavljena na temelju aktivnosti korisnika društvene mreže Facebook. Postoji i studija koju je također objavio PNAS o prediktivnoj snazi „lajkova“. Međutim, čini se da je jedino ova zadnja studija prouzročila toliko ljutnje i straha jer su se ljudi osjetili „izmanipulirani“ i „nasamareni“ zbog sudjelovanja u eksperimentu o manipulaciji raspoloženjima, bez da su bili svjesni da su za tako nešto dali svoj pristanak.
Podsjetimo, tjedan dana je Facebook namještao svoj algoritam kako bi manipulirao sa sadržajem koji se pojavljuje na svakoj od naslovnica odabranih korisnika, na način da su uklanjali objave koje sadrže negativne riječi, kod drugih objave s pozitivnim riječima ili objave koje sadrže bilo kakve riječi koje odražavaju emocije. Istraživači su zatim istraživali jesu li prema tome korisnici u svojim statusima mijenjali riječi koje odražavaju emocije te u kojoj mjeri pojedini korisnici koriste Facebook sadržaje.
Ljutnja Facebook korisnika možda dolazi od osjećaja izmanipuliranosti jer su ljudi mislili da implicitno postoji povjerenje da Facebook služi samo jednoj svrsi—da omogući ljudima da se povežu jedni s drugima, napominje T. R. Goldstein. Možda je uzrok tome i osjećaj da Facebook bespotrebno radi takav oblik manipulacije, da ta tvrtka sasvim dobro zarađuje i kotira na tržištu i bez toga da se uvjere da mogu upravljati emocijama korisnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
