Gašpina mlinica u Solinu: život kakav je nekada bio

Gašpina mlinica zaštićeno je kulturno dobro Grada Solina u kojoj je u 18. stoljeću tijekom cijele godine radilo 15 mlinova. Mlinica je bila središte života i svih zbivanja do uvođenja električnih mlinova. Mlinica, napuštena šezdesetih godina prošlog stoljeća nedavno je obnovljena, koncesiju su za vođenje Mlinice dobili Tomislav i Ivanka Poljak.

U radu Mlinice sudjeluje cijela obitelj Poljak – Tomislav i Ivanka zajedno s njihovo desetero djece. Troje djece su studenti, a drugi su učenici u srednjim ili osnovnoj školi, te osim Mlinicom bave se i drvodjelstvom.

Obitelj Poljak želi turistima, školskoj djeci i svima koji posjete Gašpinu mlinicu dočarati život kakav je nekada bio – prikazati život bez televizora, mobitela i interneta.

U Mlinicu zahvaljujući njihovom trudu dolazi sve više turista, a posebno posjetitelji iz SAD-a i Australije, kojima je zanimljiva činjenica da su njihove države mlađe od Gašpine mlinice. Naime, Mlinica se spominje već u spisima iz 1711. godine. O Gašpinoj mlinici razgovarali smo s njezinim brižnim čuvarom Tomislavom Poljakom.

Možete li nam ukratko opisati namjenu Gašpine mlinice u prošlosti – zašto je bila važna?

– Početkom osamnaestog stoljeća na području Solina nalazilo se sedam mlinica. Najveća od njih bila je Gašpina Mlinica. Zbog toga je u Solin dolazila većina stanovnika dalmatinske Zagore, ali i otoka, kako bi u solinskim mlinicama samljeli svoje žitarice. U samoj Gašpinoj mlinici tijekom cijele godine radilo je 15 mlinova. U Mlinici je bilo središte života i svih zbivanja.

Kad ju je Grad Solin obnovio?

– Mlinica je bila u funkciji do početka šezdesetih godina prošlog stoljeća. Uvođenjem električnih mlinova postupno je prestala potreba za tradicionalnim načinom mljevenja. Kako je u posjedu Mlinice bilo mnogo solinskih obitelji, a prestankom rada nisu bili zainteresirani za njeno održavanje, do kraja devedesetih u potpunosti je devastirana i propala, te je prijetila opasnost od rušenja. Godine 2002. Grad Solin i Ministarstvo kulture pristupili su njenoj obnovi, koja je trajala 7 godina. U rujnu 2008. je i završena.

Kako ste došli na ideju da vi preuzmete koncesiju nad Mlinicom? Kojom ste se idejom vodili?

– Moja obitelj živi u neposrednoj blizini Mlinice, i ja sam se kao dječak igrao u njoj i oko nje. Kako sam godinama gledao njeno propadanje, nakon njene obnove očekivao sam da će odmah biti u funkciji. Kako se to nije dogodilo, a svaki dan prolazim pokraj nje, zatražili smo od Grada koncesiju. U studenom prošle godine dobili smo koncesiju na 4 godine. Želimo turistima, djeci i svima koji nas posjete dočarati život kakav je nekada bio – prikazati život bez televizora, mobitela, interneta itd.

Jesu li se događale već kakve smotre, događanja u Mlinici? Što sve posjetitelji mogu vidjeti?

– Već nekoliko godina u Mlinici imamo gastronomsku manifestaciju pod nazivom “Što su jeli naši stari” u kojoj se pripremaju jela, kruh i kolači od brašna iz Mlinice, a mogu sudjelovati svi koji to žele.

Večer uoči Dana Oluje održava se “Noć Gašpine mlinice”.

Tijekom svakog listopada kroz cijeli mjesec dolaze djeca vrtićke i školske dobi povodom Dana kruha.

U prosincu smo imali manifestaciju “Vina u Mlinici” na kojoj je sudjelovalo 92 vinara.

Kroz travanj smo obilježavali dane voda, a osim toga u mlinici je izloženo mnogo predmeta koji su se nekada koristili u kućanstvima, poljoprivredi, industriji itd.

Kako je vaše okruženje reagiralo na ovakav projekt? Imate li potporu Grada Solina i Turističke zajednice?

– U našim nastojanjima imamo punu podršku Grada Solina na čelu s gradonačenikom Blaženkom Bobanom kao i Turističkom zajednicom Grada Solina s njenom predsjednicom Jelenom Stupalo. Osim njih, i sami građani Solina dolaze i donose izloške, a često i stari Solinjani pričaju o dogodovštinama iz povijesti kako Mlinice tako i Solina.

Dolaze li turisti i kakve su njihove reakcije?

– Turisti dolaze sve više, iako još uvijek to nije onoliko koliko mislimo da bi trebalo i uglavnom su zadovoljni, a posebno posjetitelji iz SAD-a i Australije, čije su države mlađe od Mlinice (Mlinica se spominje u spisima iz 1711. god).

Koliko je Gašpina Mlinica doprinijela vraćanju važnosti tradicijskim obrtima?

– Mlinica doprinosi vraćanju tradicijskim obrtima jer nerijetko pri našim manifestacijama sudjeluju i obrtnici koji se bave obrtima o kojima i mi govorimo i koje predstavljamo.

Tko vam sve pomaže u vašem poslu?

– U Mlinici sudjeluje cijela naša obitelj. Supruga i ja imamo desetero djece i svi su više ili manje uključeni u rad Mlinice. Troje djece su studenti, a drugi su učenici u srednjim ili osnovnoj školi. Osim Mlinicom bavimo se i drvodjelstvom.

Planirate li neke nove projekte?

– Imamo dosta ideja za nove projekte, ali trebat će dosta vremena i materijalnih sredstava da ih pokrenemo.

Za kraj preostaje poželjeti puno uspjeha obitelji Poljak, a svima koje putovanje dovede do Solina preporučiti ovaj autentičan mali biser hrvatske tradcije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Jakov Vrdoljak