Rašireno korištenje antibiotika u stočarstvu predstavlja globalnu javnozdravstvenu prijetnju za čovjeka i treba ga se međunarodnim dogovorom, koji utvrđuje precizne ciljeve, radikalno ograničiti, pokazala je britanska analiza.
Takav dogovor i njegova provedba u svijetu neće biti jednostavni, zaključuje tim na čelu s bivšim glavnim ekonomistom Goldman Sachsa Jimom O’Neillom no to je od životne važnosti ukoliko se želi da ti lijekovi, presudni u borbi protiv bakterijskih infekcija, i dalje budu učinkoviti i za ljude i za životinje.
Analiza koju je naručila britanska vlada sugerira da bi kopiranje primjera Danske i Nizozemske moglo donijeti brzu i značajnu promjenu. U Danskoj se godišnje koristi prosječno manje od 50 miligrama antibiotika na kilogram žive vage što bi trebalo odrediti kao cilj, kaže O’Neill. “Danska je pokazala da vrlo produktivno stočarstvo može biti održivo uz relativno malu potrošnju antibiotika”.
O’Neill, koji je predstavio zaključke tima na konferenciji u Londonu, kazao je kako je zapanjujuće da se u većini zemalja najviše antibiotika troši na životinje a ne na ljude. Kazao je da primjerice u SAD-u više od 70 posto antibiotske potrošnje otpada na životinje a 30 posto na ljude. “To stvara ogromni rizik za razvoj rezistencije na antibiotike za sve. Vrijeme je da oni koji stvaraju politiku počnu djelovati”.
Raširena upotreba antibiotika stvara prostor za razvoj superbakterija koje su otporne na postojeće antibiotike. Prema podacima tima rezistencija na antibiotike mogla bi odnijeti dodatnih 10 milijuna ljudskih života godišnje i koštati do 100 bilijuna dolara do 2050. ukoliko se potrošnja ne dovede pod kontrolu.
Alarm u svijetu oglašen je nakon što je u Kini otkriven gen mcr-1 zbog kojeg je bakterija otporna na sve poznate antibiotike. Mcr-1 je pronađen i u uzorcima bakterija u Danskoj što znači da se počeo širiti svijetom.
Stručnjak za zarazne bolesti Jeremy Farrar iz zdravstvene dobrotvorne organizacije Wellcome Trust kaže kako svijet mora hitno djelovati. “Sada možemo biti sigurni da je zdravlje stoke, i to kako za nju skrbimo, neraskidivo povezano s našim vlastitim zdravljem i učinkovitošću medicine na koju se svakodnevno oslanjamo”.
“Vlade u svijetu, političari i stočarska industrija moraju koordinirano djelovati i postaviti dohvatljive ciljeve smanjenja i bolje upotrebe antibiotika kod životinja”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
