“Novac neophodan zdravstvenom sustavu, namjenski izdvajan u sustav, ide u džepove kriminalaca koji se predstavljuju velikim menadžerima i drže da su pametniji od svih nas, svih ljudi, koji svojem znanjem i entuzijazmom održavaju zdravstveni sustav”, kazao je predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža na konferenciji za novinare na kojoj je vodstvo HUBOL-a prikazalo ogledne primjere provedenih postupaka javne nabave u sustavu zdravstva te posljedice koje zbog njih trpi državni zdravstveni sustav.
Posljedica provedenih javnih nabava je da sustav postaje neučinkovit i stvara gubitke, a zbog tih gubitaka liječnici i zdravstveni radnici prikazuju se kao paraziti državnog proračuna, kazao je Goluža ističući kako pacijenti ne dobivaju zajamčenu i potrebnu medicinsku skrb, što je najgora posljedica ovakvog ponašanja.
Motiv za sazivanje konferencije je autorizirani intervju ministra zdravlja Siniše Varge u kojemu navodi kako mu se prijeti jer je krenuo u reviziju javne nabave, a takva izjava o prijetnji ministru, koja znači prijetnju državi nije izazvala nikakve reakcije mjerodavnih institucija, kazao je Goluža.
Goluža navodi primjere dvije tvrtke koje su dobivale financijski vrlo unosne poslove, na način koji pobuđuje osnovanu sumnju da se nisu poštovala načela slobodnog tržišnog natjecanja, već im se izravno pogodovalo, pa su na 4 natječaja Ministarstva zdravlja u 15 mjeseci, s ministarstvom sklopile poslove ukupne vrijednosti 104 mlijuna kuna.
Natječaje za javnu nabavu UZV opreme, ECMO uređaja te operacijskih stolova, povezuje da su realizirani u 15 mjeseci, a naručitelj im je ministar Rajko Ostojić, kazao je Goluža dodajući kako im je uz to zajedničko i da su na natječaju prošle dvije tvrtke s vlasnicima supružnicima, a natječaj se proveo bez konkurencije te se pogodovalo kroz ispunjavanje specificiranih tehničkih karakteristika kod operacijskih stolova ili kriterije poput presudnosti roka isporuke kod UZV opreme.
“ECMO uređaji spašavaju živote samo ako su kupljeni u broju koji je potreban i ako se koriste na način i u mjeri koju nalažu standardi, u protivnom kupovina ovih uređaja ugrožava živote jer je njihova nepotrebna kupnja onemogućila nabavu prijeko potrebne medicinske opreme i lijekova, a njihova nedovoljna primjena povećava rizik komplikacije prilikom njihove primjene”, ističe Goluža.
Kupljeno je barem 25 uređaja previše što iznosi 25 milijuna kuna, istaknuo je Goluža dodajući kako za uređaje koji u velikoj mjeri nisu niti uključeni u struju je unaprijed ugovoren servis, a siromašna Hrvatska ima tri i pol puta više ECMO uređaja nego bogata Njemačka.
Dopredsjednik HUBOL-a Pavo Kostopeč iznio je primjer javne nabave kojom se tražila najbolja ponuda za usluge pranja rublja za Kliniku za tumore i Kliniku za traumatologiju KB Sestre Milosrdnice tijekom kojeg su se ponude otvorile tek nakon pet mjeseci, proces je trajao 13 mjeseci za ugovor od 12 mjeseci, a složenom javnom nabavom odabrana je 50 posto skuplja usluga uz dodatne troškove žalbe i potencijalne troškove upravnog spora drugih ponuđivača usluge.
U prvoj ponudi se za uslugu pranja rublja za dva odjela tražilo gotovo 2,1 milijun kuna. Druga ponuda iznosila je 2,4 milijuna kuna, dok je treća iznosila nešto manje od 3,1 milijuna kuna, odnosno, bila je 47 posto viša od prve.Jedna ponuda je odbačena zbog detalja vezanog uz potvrdu o nekažnjavanju jednog iz grupe ljudi koja stoji iza jeftinije ponude. Druga jeftinija ponuda nije prošla zato što stranice ponude nisu bile pravilno numerirane, naveo je Kostopeč.
“Smisao javne nabave bi bio da za iste novce dobijete kvalitetniju uslugu, ili za manje novce istu uslugu, a mi zbog neuredno obilježenih stranica, platimo uslugu milijun kuna više”, naglasio je Kostopeč pojašnjavajući zbog kojih kriterija pojedini ponuđivači otpadaju iz natječaja.
U Državnoj komisiji za kontrolu postupaka u javnoj nabavi (DKOM) u 10 od 14 žalbenih postopaka sjedilo je isto povjerenstvo, naveo je Kostopeč.
Ada Barić, dopredsjednica HUBOL-a navela je iznos utrošen na studiju o outsourcinu od 700 tisuća kuna, dok je izrada Masterplana koštala 200 tisuća eura.
“Javna nabava nije mistični naziv, nego svaki građanin i korisnik zdravstvenog sustava mora znati da svaka kuna bačena u javnoj nabavi znači produženje liste čekanja i nepružanje usluge hrvatskim građanima”, istaknula je Barić.
Tajnik HUBOL-a Krešimir Luetić iznio je rješenja HUBOL-a koja bi mogla unaprijediti postupke javne nabave i učiniti ih korisnijim za sustav državnog zdravstva, među kojima su stvaranje registara medicinske opreme u javnim ustanovama, prepoznavanje prioriteta u nabavi, stručnih povjerenstava za provedbu postupaka javne nabave iz redova kompetentnih stručnjaka uz pravilo da jedna osoba u povjerenstvu može biti jedanput godišnje, pravovremeno planiranje nabave te je potrebno osigurati da se na svaki natječaj mogu javiti barem tri ponuđača, a rješenja za provjeru bila bi softverska.
