Kronična izloženost onečišćenom zraku može se povezati s kognitivnim sposobnostima, pokazali su rezultati studije provedene u Kini, piše BBC.
Znanstvenici vjeruju da se negativan utjecaj zagađenog zraka na zdravlje ljudi povećava s godinama te najsnažnije pogađa muškarce izložene fizičkim poslovima na otvorenom i manje obrazovane osobe.
Kineski su istraživači tijekom četverogodišnjeg razdoblja pratili verbalne i matematičke sposobnosti oko 20.000 Kineskinja i Kineza.
Vjeruju da se rezultati mogu primijeniti globalno, s obzirom na to da više od 80 posto svjetskoga urbanog stanovništva udiše jako puno sitnih lebdećih čestica raspršenih u zraku poput dima, čađe, prašine, čestica teških metala i njihovih spojeva.
Studija, u kojoj su, uz znanstvenike s Pekinškog sveučilišta sudjelovali i oni s američkog Yalea, temeljila se na mjerenju sumpornog dioksida, dušikova dioksida i osobito sitnih lebdećih čestica manjih od 10 mikrometara u promjeru (PM10) u mjestima u kojima su sudionici studije živjeli.
U istraživanju se nije mjerila količina ugljičnog monoksida, ozona i većih lebdećih čestica.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), onečišćenje zraka, poznato i kao ‘nevidljivi ubojica’ godišnje u svijetu uzrokuje 7 milijuna preuranjenih smrti.
“Posljedice udisanja onečišćenog zraka sve su izraženije s godinama života, osobito kada su posrijedi muškarci i manje obrazovane osobe”, rezultati su studije objavljeni u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Onečišćenje povećava i rizik od degenerativnih bolesti poput Alhzeimera i ostalih oblika demencije, pokazala je studija.
“Uzorak na kojemu smo radili omogućio nam da proučimo utjecaj onečišćenja zraka na pojedince tijekom procesa njihova starenja. Riječ je o novim saznanjima”, rekao je jedan od suautora studije Xi Chen s Odjela za javno zdravstvo na Yaleu.
Tijekom istraživanja znanstvenici su proučavali zdravstveno stanje osoba obaju spolova u dobi od 10 godina i više, u razdoblju od 2010. do 2014. Pritom su koristili 24 standardizirana matematička upitnika i 34 pitanja koja su se temeljila na prepoznavanju riječi.
I ranije su studije povezale onečišćenje zraka s negativnim utjecajem na kognitivne sposobnosti učenika i studenata.
“Zadnje istraživanje koje smo proveli poklapa se s ranijim studijama”, rekao je Derrick Ho s visoke hongkonške politehničke škole, koji već dugo proučava posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta na zdravlje ljudi, poput primjerice magle. “U ovom istraživanju fokusirali smo se na ‘kineski scenarij’ i činjenicu da je studija puno detaljnija u odnosu na brojne druge”, kazao je.
Čini se da brojni onečišćivači izravno utječu na kemiju mozga na mnoštvo načina. Primjerice zagađene čestice mogu unijeti toksine kroz male prolaze i ući izravno u mozak, a neki zagađivači vrlo negativno utječu na ‘psihu’ pojedinca, povećavajući opasnost da obole od depresije.
