Svjetski dan srca: Pobijedi srcem bolesti srca

srce
Foto: Thinkstock, HZJZ; fotomontaža: Narod.hr

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: od pušenja, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, pretilosti, nepravilne prehrane, tjelesne neaktivnosti, do zagađenja zraka.

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, a tema ovogodišnjeg dana srca je „Use heart for every heart“.
Foto: HZJZ

Cilj obilježavanja Svjetskog dana srca jest osvijestiti populaciju o kardiovaskularnim bolestima. Bolesti srca i krvnih žila imaju velik javnozdravstveni značaj, vodeći su uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu, ali i u Hrvatskoj, osobito kod starijih ljudi. Visoki udio obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u radnoaktivnoj populaciji najčešći su uzroci smanjenja produktivnosti i radne nesposobnosti, ali i kvalitete života.

Ubrzani i sjedilački način života uvelike su pomogli sve većoj pojavnosti kardiovaskularnih bolesti, stoga je najbitnija promjena životnih navika. Najvažniji rizični čimbenici na koje možemo utjecati su: pušenje, povišen krvni tlak, povišena razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi, povećana tjelesna masa/debljina, nedovoljna/neredovita tjelesna aktivnost, šećerna bolest (dijabetes), dugotrajna izloženost stresu. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati jesu: dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza.

Na rizike za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se utjecati promjenom životnih navika, ponajprije smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, kao i redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine i učenjem vještina suočavanja sa stresom.

Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podatci

Kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22 020 osobe, odnosno 42,5% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9% umrlih žena (12 673) 36,9% umrlih muškaraca (9 347). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 15,4% (7 965) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 10 % (5 180) u ukupnom mortalitetu.

Vodeći uzrok smrtnosti i pobola

Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (49% pad smrtnosti za kvb ukupno od 2000. do 2016., 34% za ishemijsku bolest srca, a 54% za cerebrovaskularne bolesti (kvb od 572,7/100.000 na 292, IBS od 201 na 132, CVB od 176 na 80,0/100.000). No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 292/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope KV smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 315/100.000, a za zemlje EU 190/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 97-565/100.000. (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 198, Austrije 182, Italije 152/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 371/100.000.

Foto: HZJZ

Iako je zadnjih petnaestak godina i u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB-a, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB-om ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

Foto: HZJZ

Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana srca

Ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa suradnicima pripremio je, povodom Svjetskog dana srca, edukativno promotivnu kampanju s porukama o važnosti očuvanja zdravlja srca, osobito u ovo vrijeme pandemije COVID 19 bolesti. Poruke će u obliku plakata i kratkih video poruka biti prisutne u Domovima zdravlja, ljekarnama, javnom prijevozu na nacionalnoj razini, na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te u digitalnom obliku na facebook HZJZ-a.

Dan otvorenih vrata Službe za javno zdravstvo povodom obilježavanja Svjetskog dana srca

Ove godine, kao i prethodnih, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ svojim će javnozdravstvenim aktivnostima obilježiti ovaj dan. Svi zainteresirani, pozvani su u četvrtak 29. rujna od 9.00 do 12.00 sati na adresu Mirogojska cesta 16 na „Dan otvorenih vrata“ Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, građani će imati priliku obaviti osnovne preventivne pretrage, zahvaljujući kojima će moći prevenirati bolesti opasne po zdravlje pojedinih organskih sustava, kao i cijelog organizma. Stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo građanima će omogućiti mjerenje krvnog tlaka, razine GUK-a (glukoze u krvi) te razine ugljičnog monoksida (CO) u izdahu, kao i analizu tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje. Građani kojima se ustanove povišeni rezultati nalaza, dobit će smjernice za daljnje pretrage na koje ih treba uputiti njihov odabrani liječnik obiteljske medicine.

Uz Dan otvorenih bit će predstavljen i novi priručnik „Prevencija kardiovaskularnih bolesti“ Službe za javno zdravstvo, namijenjen patronažnim sestrama kako bismo kroz zajedničku suradnju sa zdravstvenim djelatnicama koje su, kroz svoj vrlo značjan rad, svakodnevno u komunikaciji s našim građanima, poboljšali zdravstvene pokazatelje i unaprijedili njihovo zdravlje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hzjz/stampar.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.