Most izmjenama Zakona o državnom arhivu želi otvoriti tajne arhive komunističkih službi, pa je ugostio vodećeg slovenskog istraživača koji je otkrio Hudu jamu – Romana Leljaka. Mostovac Nikola Grmoja nakon razgovora s Leljakom izjavio je kako je većinu slovenskih iskustava u otvaranju državnih arhiva iz vremena socijalizma – Most već ugradio u svoj zakonski prijedlog, a u obzir će uzeti i ostale sugestije.
Vrlo brzo krenuli su medijski napadi na Leljaka, pa tako Jutarnji list piše kako je on osuđivani kriminalac koji je u Sloveniji odležao skoro četiri godine u zatvoru između 2008. i 2012. zbog financijskih malverzacija. Osim toga, tvrde, on je bivši obavještajac JNA, koji je također završio u zatvoru kada je 1988. ukrao kasetofon i neke novce, a padaju optužbe i da je Leljak bio oficir i profesionalni špijun u Jugoslavenskoj narodnoj armiji.
Za komentar o medijskim napisima upitali smo Romana Leljaka koji smatra da ga napadaju jer se dotaknuo nečega čega nije smio.
“Problem je sakrivanje arhivske građe – otvorili bi arhivu, ali samo s građom koja se sada nalazi u arhivima”, rekao je za narod.hr
“Mislim da je netko želio da nastane prijevara jer nije problem otvaranje arhivske građe, postoji veći problem. Problem je što državne institucije u Hrvatskoj još nisu predale građu u Državni arhiv. Kako govoriti o otvaranju arhivske građe u Hrvatskom državnom arhivu kad značajan dio arhiva nije predan. Mostovce sam upozorio na to i mislim da su razumjeli, posebno sam upozorio da smo u Sloveniji imali negativne posljedice jer smo odluku donijeli tek 2006. godine, a u Hrvatskoj se o tome govori tek 2017. godine. Postavili smo tada datum do kojeg sve mora biti predano, ali nažalost slovenska tajna služba je rekla da može biti izuzetaka. Zato sam Mostovcima rekao da treba staviti, uz datum za predaju, da nijedna institucija zbog političkih, povijesnih ili bilo kakvih drugih razloga, ne može zadržati arhivsku građu i ako je potrebno da se ona štiti, može je štititi i Državni arhiv”, objasnio je Leljak.
“Neki su htjeli napraviti zakon gdje bi se zaboravio jedan dio građe, npr. jedan dio građe u Hrvatskom saboru. Služba državne sigurnosti ima još uvijek osobne dosjee suradnika Udbe, ima sve operativne popise i sva ta građa ne bi bila u Državnom arhivu i istraživači i svi ostali ne bi došli do značajnih podataka. Htjeli su otvoriti Državni arhiv, a bez da bi se prije toga pokupila sva građa koja je nastala u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da kad sam došao u Sabor i rekao Mostovcima što je prvo potrebno napraviti, da sam nekome pokvario plan. Htjeli su napraviti zakon, otvoriti što je sada u Državnom arhivu i to je to, a ono što je značajno i što bi im štetilo to bi ostalo u institucijama”, dodao je.
“Nemojmo zaboraviti da smo 1992. godine, kada je Slovenija već bila samostalna, nije bilo Jugoslavije, imali 8000 osobnih dosjea, a 2009. kad su se predali u arhiv bilo ih je samo 800, znači da je 7200 dosjea uništeno u samostalnoj državi Sloveniji, nije ih uništila Udba nego vlast. Zato u Hrvatskoj treba žurno osigurati da se sva arhivska građa koja je nastala u Jugoslaviji odnese i Državni arhiv i tamo će biti na sigurnom mjestu”, zaključio je.
“Napad na mene zgodan im je kako bi se spriječilo da se takva građa odnese u Državni arhiv. To će trajati, zakon se neće donijeti odmah, u međuvremenu će se paliti osobni dosjei i opet smo tamo gdje ne treba biti”, poručio je Leljak na kraju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
